<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"><channel><title><![CDATA[Fondovi.hr]]></title><description><![CDATA[Članci]]></description><link>http://www.fondovi.hr/</link><copyright><![CDATA[Copyright Fondovi.hr]]></copyright><generator>sNews CMS</generator><item><title><![CDATA[GfK Croatia: Oporavlja se potražnja u industriji turizma]]></title><description><![CDATA[  Europske trendove u turizmu 2010. godine prati GfK Tourism Distribution Panel i pokazuje da se potražnja za ljetnim odmorima posebno stabilizira u Njemačkoj i Velikoj Britaniji &ndash; dvjema važnim zemljama za turizam u Europi. Najveći rast ljetnih gostiju bilježi se u Turskoj i Egiptu, a i krstarenja su trenutno dosta popularna u Europi.  
  Dok buking ljetnih odmora u Velikoj Britaniji raste, u Njemačkoj je približno na razini prethodne godine, u Italiji i Nizozemskoj i dalje pada. Primjećuje se i ne&scaron;to veća stagnacija kod obiteljskog odlaska (tri ili vi&scaron;e osoba) na ljetovanje.    Prema sada&scaron;njim rezervacijama, dobitnik ljeta 2010. je Turska. Nju preferiraju (drugo mjesto) Britanci, Nijemci i Holanđani, premda im je &Scaron;panjolska jo&scaron; uvijek na prvom mjestu a Grčka je na trećem. &Scaron;panjolska i Grčka u globalu su i dalje u minusu u usporedbi s pro&scaron;lom godinom. Turska je svakako najveći dobitnik ove godine, naročito za Britance. Ta je zemlja na posebnom mjestu i za Ruse - čak ih je 36 posto rezerviralo ljetovanje u Turskoj. Talijani i Francuzi ove godine preferiraju ljetovanje u vlastitoj zemlji.    Egipat je također dobio sigurnu poziciju među deset najpopularnijih odredi&scaron;ta Europljana za ljetovanje u 2010. godini. Tamo sada planiraju ići Englezi, Nijemci, Nizozemci, Rusi i Talijani (prva ili druga preferencija). Italija je pak važno poželjno odredi&scaron;te za Britance i turiste iz SAD-a.    Turističke agencije trenutno profitiraju na izvrsnom rastu trži&scaron;ta kruzera. Najvi&scaron;i rast potražnje je kod Nijemaca, a zapažen je i u Velikoj Britaniji te Italiji.    Karakteristika ove ljetne turističke sezone je rast popularnosti za "last minute" rezervacije. To je direktna posljedica financijske / ekonomske krize s kojom su potro&scaron;ači postali znatno oprezniji. Ove rezervacije, od tek oko mjesec dana prije odlaska na odmor, porasle su kod Nijemaca, Britanaca, Talijana, Francuza, Nizozemaca. Taj je oblik rezervacija porastao jo&scaron; pro&scaron;log ljeta, na primjer, kod Nijemaca za oko devet posto, premda su inače Nijemci najkonzistentniji u ranim rezervacijama odmora. Dio Rusa i Talijana također pokazuje tendenciju kasnog rezerviranja odmora.  ]]></description><pubDate>Wed, 10 Mar 2010 08:56:00 +0000</pubDate><link>http://www.fondovi.hr/vijesti/gfk-croatia-oporavlja-se-potraznja-u-industriji-turizma/</link><guid>http://www.fondovi.hr/vijesti/gfk-croatia-oporavlja-se-potraznja-u-industriji-turizma/</guid></item><item><title><![CDATA[HPB: Stambeni krediti Hrvatske poštanske banke bez jamaca]]></title><description><![CDATA[  Nakon &scaron;to je za stambeno kreditiranje namijenila 300 milijuna kuna, Hrvatska po&scaron;tanska banka najavljuje nove uvjete odobravanja stambenih kredita. Prema novim uvjetima klijentima su na raspolaganju četiri različita modela kombinacije instrumenata osiguranja čime je omogućena realizacija kredita bez jamaca.  
  Kombinaciju instrumenata osiguranja klijenti će od sada birati prema vlastitim mogućnostima te će, osim jamaca, kao instrumente osiguranja moći koristiti namjenski depozit, policu životnog osiguranja ili udjele u fondovima HPB Investa. Uz mogućnost odabira željenih instrumenata osiguranja, klijenti mogu ostvariti i nižu naknadu za obradu kreditnog zahtjeva, &scaron;to ovisi o kori&scaron;tenju ostalih proizvoda iz ponude banke. Kamatna stopa na stambeni kredit ovisi o namjeni za koju se kredit koristi, a najniža iznosi 6,99 posto (EKS od 7,41 posto).  ]]></description><pubDate>Wed, 10 Mar 2010 08:53:00 +0000</pubDate><link>http://www.fondovi.hr/vijesti/hpb-stambeni-krediti-hrvatske-postanske-banke-bez-jamaca/</link><guid>http://www.fondovi.hr/vijesti/hpb-stambeni-krediti-hrvatske-postanske-banke-bez-jamaca/</guid></item><item><title><![CDATA[Pad burzovnih indeksa na europskim tržištima]]></title><description><![CDATA[  Europski burzovni indeksi u utorak su se na&scaron;li pod pritiskom slabih rezultata poslovanja kompanija dok su se ulagači prisjećali o&scaron;trog pada globalnih burzovnih indeksa na vi&scaron;egodi&scaron;nje najniže razine na isti dan pro&scaron;le godine.  
  U takvom je okruženju londonski indeks Ftse u ranim poslijepodnevnim satima bio na gubitku od 0,7 posto i iznosio je 5.567 bodova. Frankfurtski je Dax oslabio gotovo 0,6 posto, spustiv&scaron;i se na 5.843 boda.     "Može se obilježavati prva godi&scaron;njica oporavka globalnih trži&scaron;ta dionica od vi&scaron;egodi&scaron;njih najnižih razina zabilježenih 9. ožujka 2009. ali američko je trži&scaron;te zaključilo s mje&scaron;ovitim indeksima pa je možda bolje slavlje odgoditi za neko vrijeme, s obzirom na posustajanje najnovijeg u nizu uzleta", slikovito je opisao raspoloženje ulagača na trži&scaron;tima analitičar IG Marketsa Ben Potter.    Toga dana zbog najdublje globalne gospodarske krize indeks Tokijske burze Nikkei potonuo je na najnižu razinu u posljednjih 26 godina a Londonski se spustio ispod 3.600 bodova, na najnižu razinu u &scaron;est godina.     Nakon toga je uslijedio snažan oporavak, ponajprije zahvaljujući paketima državnih poticaja kojima je čitav niz država pomogao gospodarstvima da lak&scaron;e izađu iz recesije.     Na dan prisjećanja na veće slomove na trži&scaron;tima ulagače su dodatno obeshrabrili i novi rezultati poslovanja nekih od najvećih europskih kompanija.    Dionice zrakoplovnog koncerna EADS-a potonule su 5,4 posto nakon &scaron;to je izvijestio o gubitku u zadnjem tromjesečju i čitavoj pro&scaron;loj godini, navodeći kao razloge tro&scaron;kove povezane s ka&scaron;njenjem projekta vojnog transportnog zrakoplova A400M.    Na strani gubitnika bila je i dionice Deutsche Posta, oslabiv&scaron;i 1,09 posto, iako je kompanija izvijestila da je u 2009. ponovno poslovala s dobiti, nakon golemih gubitaka u 2008. Njemački logistički div dodao je da je u dobroj formi za ovu godinu.     Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je za 0,17 posto, zaključiv&scaron;i poslovanje na 10.567 bodova.  ]]></description><pubDate>Tue, 09 Mar 2010 17:14:00 +0000</pubDate><link>http://www.fondovi.hr/vijesti/pad-burzovnih-indeksa-na-europskim-trzistima/</link><guid>http://www.fondovi.hr/vijesti/pad-burzovnih-indeksa-na-europskim-trzistima/</guid></item><item><title><![CDATA[Crobex u minusu]]></title><description><![CDATA[  Nakon &scaron;to je trži&scaron;te u protekla tri trgovinska dana zavr&scaron;ilo dan s pozitivnim predznakom, danas je do&scaron;lo do promjene raspoloženja te su dionički indeksi zavr&scaron;ili dan s negativnim predznakom.   
  Tako je glavni dionički indeks Crobex ostvario pad od 0,61% i sada je na razini od 2.126 bodova. Drugi dionički indeks Crobex10 također je ostvario negativnu korekciju od 0,58%, &scaron;to mu je donijelo razinu od 1.138 bodova. Tijekom dana&scaron;njeg dana protrgovano je s 25 mil kuna, &scaron;to je bilo dovoljno za tri dionice da ostvare milijunski promet. Tradicionalno na prvom mjestu se na&scaron;ao HT s gotovo 10 mil kuna, zatim Institut IGH s 3,3 mil kuna i Privredna banka Zagreb s 1,3 mil kuna. prometa.  ]]></description><pubDate>Tue, 09 Mar 2010 16:16:00 +0000</pubDate><link>http://www.fondovi.hr/vijesti/crobex-u-minusu/</link><guid>http://www.fondovi.hr/vijesti/crobex-u-minusu/</guid></item><item><title><![CDATA[SKDD: U veljači pad tržišne vrijednosti dionica]]></title><description><![CDATA[  Trži&scaron;na vrijednost 994 dionice hrvatskih tvrtki uvr&scaron;tenih u depozitorij Sredi&scaron;njeg klirin&scaron;ko depozitarnog dru&scaron;tva (SKDD) smanjena je tijekom veljače za 1,08 posto u odnosu na siječanj.  
  Po podacima iz mjesečne statistike SKDD-a, trži&scaron;na vrijednost dionica krajem veljače iznosila je 230,3 milijarde kuna i bila je za 2,5 milijardi kuna, ili 1,08 posto manja nego krajem siječnja.    Statistika SKDD pokazuje da je tijekom veljače povećana trži&scaron;na vrijednost obveznica uvr&scaron;tenih u depozitorij kao i trži&scaron;na vrijednost komercijalnih zapisa.    Vrijednost 56 obveznica iznosila je 36,2 milijardi kuna, &scaron;to je 0,76 posto vi&scaron;e nego krajem siječnja, dok je za 8,4 posto, na 24,98 milijardi kuna, povećana vrijednost 107 komercijalnih zapisa.    Trži&scaron;na vrijednost svih 1.159 vrijednosna papira iz depozitorija SKDD-a iznosila je na kraju veljače 291,6 milijardi kuna, &scaron;to je 0,11 posto niže nego krajem siječnja.    Podaci SKDD-a pokazuju i da je krajem veljače 58,13 posto hrvatskih vrijednosnih papira, mjereno njihovom trži&scaron;nom vrijedno&scaron;ću, bilo u vlasni&scaron;tvu domaćih osoba, dok je taj udio krajem siječnja iznosio 58,05 posto.    Rast je prvenstveno posljedica povećanja udjela koji imaju domaće pravne osobe i taj je udio krajem veljače iznosio 47,18 posto (krajem siječnja bio je 47 posto), dok je udio domaćih fizičkih osoba smanjen sa 11,05 posto na 10,95 posto.    Udio stranih osoba istodobno je smanjen sa 32,70 posto koliko je iznosio na kraju siječnja na 32,58 posto na kraju veljače ove godine, dok se pod kategorijom "ostali" vode ulagatelji u 9,28 posto hrvatskih vrijednosnica.  ]]></description><pubDate>Tue, 09 Mar 2010 13:23:00 +0000</pubDate><link>http://www.fondovi.hr/vijesti/skdd-u-veljaci-pad-trzisne-vrijednosti-dionica/</link><guid>http://www.fondovi.hr/vijesti/skdd-u-veljaci-pad-trzisne-vrijednosti-dionica/</guid></item></channel></rss>