24 europske banke moraju povećati kapital
I nakon što su od siječnja do travnja povećale kapital za 50 milijardi, europskim bankama nedostaje još 2,5 milijardi eura da prežive udar krize. Kriteriji za test izdržljivosti banaka sadržavali su i gubitak od 25 posto na grčkim državnim obveznicama s dospijećem od 10 godina.
Strogi uvjeti testa
Nakon što ih je Europska uprava za banke podvrgnula testu adekvatnosti kapitala, najmanje 24 europske banke morat će u skoroj budućnosti povećati kapital, ukupno za najmanje 2,5 milijarde eura. Osam banaka ima kapital ispod minimalnog, a njih 16 ima adekvatnost kapitala između pet i šest posto aktive, što zadovoljava zakonski minimum, ali nije dovoljno da podnesu udar jače krize pa će morati potražiti dodatni jamstveni kapital i nove ulagače.
Bankovni revizori ispitali su u 90 europskih banaka što bi se s njima dogodilo kad bi zona eura ove godine doživjela ekonomsku kontrakciju od 0,5 posto, kad bi prosječna cijena europskih dionica pala za 15 posto i kad bi morale podnijeti gubitke na prodaji državnih obveznica koje posjeduju prije njihova dospijeća. U slučaju 10-godišnjih grčkih obveznica otpis vrijednosti je bio 25 posto.
Zanimljivo je pritom da bi ukupno 20 banaka palo na testu da od siječnja do travnja ove godine nisu povećale jamstveni kapital za ukupno 50 milijardi eura. Manjak bi u tom slučaju danas iznosio 26,8 milijardi eura pa se slobodno može reći da su toliko novaca europske banke ove godine izgubile, skupa sa 2,5 milijardi koliko još moraju pridodati.
Političke nesuglasice
Provođenje testa pratile su i političke nesuglasice između regulatora Europske Unije i regulatornih agencija pojedinih zemalja, ponajviše oko toga što se sve može računati kao kapital. EBA (European Banking Authority) pritišće banke da prikupe što više i što kvalitetnijeg kapitala zbog zaoštravanja krize s državnim dugovima. No monetarne vlasti Španjolske i Njemačke tvrdile su da njihove banke raspolažu s dovoljno kapitala i kritizirale EBA zbog zanemarivanja “hibridnog” kapitala, bez prava glasa.
Nakon objave rezultata testa cijena osiguranja potraživanja od europskih financijskih institucija (25 banaka i osiguravatelja) porasla je za 9,5 bazičnih poena i do kraja radnoga dana u Londonu dosegnula 189 bazičnih poena. No cijena eura i britanske funte u dolarima nije se bitnije promijenila.
Gledajući po zemljama, kod dvije grčke banke koje nisu prošle test presudilo je najviše to što u svojim bilancama imaju puno grčkih državnih zadužnica i kredita grčkoj vladi. Pet španjolskih banaka koje nisu položile ispit imaju manjak jamstvenog kapitala od 1,56 milijardi eura, ali dovoljno druge imovine da mogu nadoknaditi eventualne gubitke. Austrijska Volksbanken, četvrta po veličini austrijska štedno-kreditna banka koja ima banku-kćer i u Hrvatskoj, ima jamstveni kapital od samo 4,5 posto aktive, no to je zato jer joj trećinu kapitalnih sredstava europski kontrolori nisu priznali.
Vjerojatnost bankrota
Test vjerojatno nije prošla ni njemačka Landesbank Hessen-Thüringen koja EBA-i nije dopustila da objavi njezine podatke, a usprotivila se i načinu testiranja jer on nije obuhvaćao sav kapital koji dopušta njemački regulator. Bez tih sredstava, i ta bi njemačka banka bila kapitalizirana neprimjereno postojećim ekonomskim prilikama, s manje od pet posto aktive.
Da je testiranje banaka više nego opravdano, pokazao je potkraj tjedna i razvoj europske dužničke krize. Prinos koji kupci traže za dvogodišnje grčke državne obveznice popeo se na 32 posto, a cijena osiguranja naplate grčkoga javnog duga odražava vjerojatnost od 86 posto da će Grčka unutar sljedećih pet godina biti prisiljena oglušiti se na svoje obveze urednog servisiranja državnih dugova. Cijena osiguranja irskih i portugalskih državnih obveznica implicira da je vjerojatnost njihova bankrota 60 posto.
