Amerikanci gube optimizam, ali stvarno kupuju više no lani
Oštar pad indeksa raspoloženja američkih potrošača za mnoge analitičare navješćuje novu recesiju, ali stvarni pokazatelji o potrošnji uopće nisu tako loši. Ako Amerikanci nemaju povjerenja u svoju vladu da će izvesti ekonomiju iz krize, na njihovim se novčanicima to još ne osjeća.
Raspoloženje na dnu
Poznato istraživanje raspoloženja američkih potrošača koje mjesečno provode Reuters i Michigansko sveučilište zabrinulo je analitičare i sudionike financijskih tržišta jer je neočekivano pokazalo ozbiljan pad potrošačkog optimizma, sve do razine od 54,9 bodova, što je za 20,32 posto ispod vrijednosti dobivene u lanjskom kolovozu. Inflacija koju očekuju američki potrošači istodobno se ništa nije snizila i dalje stoji na vrijednosti od 3,4 posto na godinu. Analitičari su odmah uočili da se raspoloženje potrošača ozbiljno pokvarilo tijekom posljednja dva mjeseca, na razinu koja nije zabilježena još od 1980. godine, što bi moglo značiti da potrošači namjeravaju smanjiti kupovine još više nego što su to učinili u jeku posljednje krize i recesije. Indeks potrošačkog optimizma, naime, spustio se ponovo na razinu iz 2008.-09. godine.
Neki drugi autori, poput Hala Stewarta, međutim, priznajući kako pad raspoloženja potrošača obično koincidira s recesijom, procjenjuju da posljednji val pesimizma ipak treba gledati kao reakciju američkih kupaca na sramotno ponašanje političara u Washingtonu za nedavne rasprave o povećavanju limita državnog zaduživanja, a ne kao reakciju na loše ekonomske vijesti. Za Stewarta, rejting agencija Standard & Poor’s nije bila jedina koja je shvatila da je rezultat tih rasprava pokazao kako o ekonomiji svojim pravom veta sada u SAD-u odlučuje „manjina ekkonomskih lunatika“. A kada je riječ o najavi ekonomske kontrakcije, tada ipak treba više promatrati ponašanje potrošača nego njihove iskazane namjere.
Pretjerana reakcija
U razdobljima kataklizme, naime, potrošači pokazuju sklonost pretjeranog reagiranja i reagiranja s odgodom. Primjerice, kod pojave naftnih šokova ustanovljeno je da je pad potrošnje naftnih derivata dosegnuo vrhunac tek 12 mjeseci nakon njihova poskupljenja. Također, premda su izračuni pokazali da bi za istu potrošnju goriva potrošači trebali smanjiti ukupnu potrošnju za jedan posto, oni su stvarno smanjili vrijednost kupovina za 2,2 posto. Iz toga se može izvesti zaključak da recesiju najavljuje tek stvarni pad potrošnje, a ne proklamacije. Ovoga puta, međutim, tako nešto se u Americi ne događa. Upravo suprotno. Raspoloženje mjereno stvarnom potrošnjom u maloprodaji pokazuje rast optimizma.
Slična dihotomija vidi se i u rezultatima Gallupovih istraživanja javnog mnijenja u SAD-u. I Gallup je do petka 11. kolovoza bilježio potonuće raspoloženja potrošača, ali Gallupova istraživanja stvarne potrošnje posve su drukčija i pokazuju najveće vrijednosti u zadnjih godinu dana, ne računajući božićnu shopping sezonu. U svakom slučaju, stvarna potrošnja ovoga kolovoza u SAD-u osjetno je viša od stvarne potrošnje u lanjskom kolovozu. „Ukratko“, zaključuje Hale Stewart, „ako potrošači nemaju povjerenja u svoju vladu da će učiniti ispravne stvari za ekonomiju, na njihovim se novčanicima to još ne vidi. A dok se ne vidi na novčanicima, mala je vjerojatnost i da je započela kontrakcija“.
