Brazil – stanje i investicijske prilike
Ministarstvo financija ove latinsko američke države, čije je gospodarstvo osmo po veličini na svijetu, predviđa, da će u 2010 godini ostvariti gospodarski rast u visini od 6,5 %. MMF predviđa još nešto brži rast. Ključne komponente gospodarskog rasta su priljev kapitala i rast kredita.
Snažan rast industrijske proizvodnje, maloprodaje i poboljšan sentiment potrošača u prvi polovici godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine su nesumnjivo pozitivni čimbenici. S druge strane upozoravamo, da isti podaci na slici 1., proučavani na mjesečnoj odnosno kvartalnoj dinamici predviđaju pad gospodarske aktivnost.
Slika 1: Rast maloprodaje i industrijska proizvodnja kvartal za kvartal (podaci su prilagođeni sezonskim utjecajima)
Izvor: IBGE i Roubini.com.
Razlozi za pad industrijske proizvodnje i prodaje su ukidanje poreznih olakšica za proizvođače automobila u ožujku, viša osnovica (engl. Base effect) i povlačenje preostalih stimulacijskih paketa. Analitičari također predviđaju, da će bruto domaći proizvod u 2011 godini rasti za oko 4,5 %, što je i dalje impresivno.
Nešto manji gospodarski rast u Brazilu sudionici na tržištu vide kao dobrodošao, pošto je takav rast lakše održiv, a prije svega bi nešto sporiji rast smanjio inflatorne pritiske.
Brazilska centralna banka predviđa, da će inflacija u ovoj godini iznositi oko 5,8 posto, što je iznad ciljanog stupnja inflacije, ali je još uvijek unutar dozvoljenog intervala (od 2,5 do 6,5 posto).
Brazilsku centralnu banku s obzirom na njezin pogled i nagovještaj mjera protiv inflacije uvrštavamo u skupinu »sokola«, što znači, da će napraviti sve što je u njezinoj moći, da snizi inflaciju. Tržište očekuje do kraja godine povećanje referentne kamatne stope Selic na 12,0 %, a još u ožujku je službena cijena novca u Brazilu iznosila 8,75 %.
Visoke kamatne stope i posljedično jačanje valute, prisililo su Brazil da u listopadu prošle godine uvede porez na priljev inozemnog kapitala. Cilj 2 postotnog poreza, koji je bio usmjeren prema ulagačima u brazilske vlasničke i dužničke vrijednosne papire, je bio smanjiti priljev spekulativnog novca. Grafikon 1 prikazuje, da je mjera bila u određenoj mjeri uspješna, pošto se je odnos valuta USD-BRL stabilizirao. No, takve administrativne mjere ne rješavaju situaciju, u kojoj se nalazi Brazil.
Graf 1: Odnos valuta USD-BRL
Izvor: Bloomberg.
U sličnoj situaciji je već bio i Novi Zeland, koji je u određenom razdoblju imao najviše kamatne stope na svijetu. Time je postao cilj velikih priljeva inozemnog kapitala. Centralna banka je na rastuću likvidnost i posljedičnu višu inflaciju, reagirala restriktivno.
Porast kamatnih stopa je bio neutraliziran sa još većim priljevom inozemnih sredstava i posljedično jačanjem novozelandskog dolara. Rastuća domaća valuta naštetila je izvoznoj konkurentnosti države, što se odrazilo u velikom deficitu tekućeg računa platne bilance.
Sličan trend može se vidjeti i u slučaju Brazila, prikazan je na slici 2.
Slika 2: Kretanje brazilskog tekućeg računa platne bilance u postocima BDP
Izvor: Morgan Stanley.
Po našem mišljenju je pozitivno, da Brazil nije samo tipična sirovinska priča trećeg svijeta, gdje strana poduzeća opustoše prirodna nalazišta, bez višestrukog učinka za gospodarstvo.
Brazil od stranih partnera kod projekata zahtjeva investicije sa većom dodanom vrijednosti, te obnovu loše i izgradnju nove infrastrukture. To već sada ima pozitivan utjecaj na zaposlenost i potrošnju, a posljedično se odražava na brži gospodarski rast.
Vjerujemo da će tako biti i u budućnosti, a očekivanu stagnaciju gospodarske aktivnosti u drugoj polovici godine iskoristiti ćemo za dodatno pozicioniranje u toj latinsko američkoj državi.
Piše: Peter Jenčič, fond manager Alta Skladi d.d.
