BRIC – stanje i investicijske prilike
Oznaka BRIC, koju je 2001 godine izmislio ekonomist Jim O’Neill iz investicijske banke Goldman Sachs, se u proteklom desetljeću udomaćila za označavanje propulzivnog dijela svjetskog gospodarstva. Zajedničke točke BRIC država su:
- Kvaliteta institucija u državi
- Makroekonomska stabilnost
- Otvoreno gospodarstvo i
- Dobro obrazovano gospodarstvo
Važnost rasta BDP-a BRIC država za rast svjetskog BDP s vremenom se povećava (slika 1).
Slika 1: Postotak udjela u rastu svjetskog BDP-a u proteklih deset godina i prognoza slijedećih deset godina
Izvor: Goldman Sachs.
Zbog rasta tržišta kapitala Indije, Kine, Rusije i Brazila, postaju tzv. BRIC fondovi sve popularniji kod ulagača (graf 1). Pokušat ćemo predstavili neke ključne prošle događaje i procese u sve četiri države, ali i pogledati u budućnost.
Graf 1: Kretanje BRIC indeksa i usporedba s američkim S&P500, i svjetskim indeksom (svi indeksi su normalizirani na 30.7.2000 i izraženi u eurima)
Izvor: Bloomberg.
Na gornjem grafu možemo vidjeti veliku razliku, koja je nastala u kretanju BRIC indeksa, a posebno svjetskog indeksa, koji proizlazi iz posve drugačije makroekonomske situacije BRIC država. Potrebno je pojasniti relativno slabo kretanje Hang Senga, pošto je to indeks Hong Konga-a i ne objašnjava dovoljno dobro gospodarske procese u Kini. U prikaz je uključen, jer reprezentativniji indeks burze Shenzhen-Shanghai ne postoji dovoljno dugo, da bi ga mogli upotrijebiti u prikazu događaja na burzama u proteklom desetljeću.
Kod opisivanja brzo rastućih tržišta, postalo je prevladavajuće stajalište, da su to tržišta, koja će slijediti razvoj zapadnog dijela svijeta i da je samo pitanje vremena, kada će potrošnja određenih proizvoda po glavi stanovnika doseći zapadni nivo. Iako trendovi pri potražnji za mnoge proizvode i usluge podupiru takvo razmišljanje (slika 2), to stajalište je malo previše zapadno centristički. S takvom percepcijom svijeta se zanemaruju lokalne posebnosti država, pošto se razmišljanje temelji na tezi, da je zapadni način života jedini ispravan.
Slika 2: Penetracija proizvoda široke potrošnje u BRIC državama
Izvor: Goldman Sachs.
Već sada je među BRIC državama nastala velika razlika u odgovoru na krizu, vođenju države i ekonomske politike, a i u političkom sistemu. Slika 3 pokazuje razlike između razvijenog i brzorastućeg svijeta kod postotka duga po kućanstvu. Jedino Indija i Kina, dvije gospodarske velesile u nastajanju, su u potpuno drugačijoj situaciji.
Slika 3: Dug po kućanstvu kao postotak BDP-a i BDP na stanovniku
Izvor: Citigroup.
Najveća demokracija na svijetu, je usprkos kaotičnoj okolini i izuzetno rigidnoj birokraciji, većinu gospodarskih procesa prepustila tržištu. S druge strani je Kina, koja pokušava mikro-upravljati svim procesima u državi, i gdje su tržišne zakonitosti dozvoljene, samo ako državni službenici njima upravljaju. Bitna razlika između tih država je i u demografskih kretanjima. Kina provodi politiku jednog djeteta, a demografska slika Indije je fantastična. Slika 4 prikazuje razlike u starosti stanovništva u odabranim svjetskim državama.
Slika 4: Medijan starosti stanovništva odabranih država u godinama
Izvor: Morgan Stanley.
Po našem mišljenju, to je jedan od najjačih dugoročnih argumenata tih država, pošto će se porast mladog obrazovanog stanovništva odraziti na neusporedivo brži gospodarski rast brzorastućih dijelova svijeta u usporedbi sa razvijenim svijetom. Istovremeno to znači stvaranje brojnije srednje klase, čija je granična stopa potrošnje je mnogo veća (slika 5).
Slika 5: Broj stanovnika odabranih država, koji spadaju u tzv. srednji razred (više od 6000 dolara godišnjeg dohotka) u milionima
Izvor: Goldman Sachs.
S druge strane možemo očekivati povećane izdatke za infrastrukturne projekte, uglavnom u Indiji, koja je infrastrukturno prilično zaostala. Po uklanjanju uskih grla u cestovnom, željezničkom i u zračnom prometu, će Indija bilježiti brži rast.
U slijedećem članku obraditi ćemo aktualne gospodarske trendove u svakoj od BRIC država, zasebno.
Piše: Peter Jenčič, fond manager Alta Skladi d.d.