Dramatične promjene na IPO sceni
U 2000-tim godinama američki se udjel u broju inicijalnih javnih ponuda u svijetu više nego prepolovio, sa 27 na 12 posto svih IPO-a, otkriva NBER-ova studija.
Globalne inicijalne javne ponude omogućuju tvrtkama da zaobiđu slabe institucije tržišta kapitala u svojim zemljama.
SAD zaostale za drugima
Zanimljiv pregled svjetske scene inicijalnih javnih ponuda kapitala (IPO) priredila su trojica istraživača, a prošli tjedan objavio poznati američki Nacionalni ured za ekonomska istraživanja NBER u svojoj ediciji Working papers, pod brojem 16916. Craig Doidge, Andrew Karolyi i Rene Stulz, u studiji pod naslovom “SAD zaostale: porast IPO aktivnosti u čitavom svijetu”, pokazali su kako se u odvijanju inicijalnih javnih ponuda s vremenom dogodila krupna promjena.
Trojica istraživača najprije su izradila golemu bazu podataka sa 29.361 inicijalnom javnom ponudom u 89 zemalja, na kojima je od 1990. do 2007. godine prikupljen kapital u visini od 2.600 milijardi dolara (u stalnim cijenama iz 2007.) Analiza prikupljenih podataka pokazala je istraživačima da u 2000-tim godinama javne ponude udjela u kapitalu američkih tvrtki nisu održale korak s ekonomskom snagom Sjedinjenih Država.
U 1990-im godinama u SAD-u je obavljeno 27 posto svih inicijalnih javnih ponuda u svijetu, a i bruto domaći proizvod Sjedinjenih Država iznosio je 27 posto svjetskoga BDP-a. No u 2000-tima američki udjel u svim IPO-ima smanjio se na samo 12 posto, dok se BDP Sjedinjenih Država u prosjeku kretao oko 30 posto svjetskoga.
Bijeg iz svoje zemlje
No kako su iznosi tipičnih američkih javnih ponuda bili veći od onih u svijetu, možda je bi to bio relevantniji podatak. Ali ni s tim pokazateljem Sjedinjene Države u posljednjem desetljeću ne prolaze dobro: dok je američka kapitalizacija u tom razdoblju činila 41 posto svjetske, ukupni iznos kapitala koji su američke tvrtke prikupile na burzama snizio se na 16,2 posto svjetskoga.
NBER-ovi istraživači detektirali su tako zapravo “dramatične promjene” (kako sami pišu) u svjetskom IPO krajobrazu. A kritičnu ulogu u povećanju značaja inicijalnih javnih ponuda ne-američkih tvrtki odigrale su globalne inicijalne javne ponude. Jer, dok firme u zemljama sa slabije razvijenim institucijama izbjegavaju provoditi domaće javne ponude, globalni IPO-i im omogućavaju da zaobiđu te institucije, a da pritom ne moraju kapital prikupljati ni u SAD-u, ili ne samo u SAD-u.
Utjecaj krize i globalizacije
Dakako, postoje brojni važni poticaji za domaće IPO aktivnosti, upozoravaju autori studije, a jasno je da su one povezane i sa stanjem na domaćem tržištu kapitala, a ne samo s razvijenošću institucija. Tvrtke će također vjerojatnije izaći na burze kod kuće ako su domaće valuacije u tom trenutku više od svjetskih.
Autori upozoravaju da bi u sljedećem koraku trebalo istražiti i utjecaj posljednjih promjena zakona na aktivnosti IPO-a, te utjecaj financijske globalizacije. Pitanje je i kako se najnovija financijska kriza 2008.-2009. odrazila na globalni raspored IPO-a, osobito na odnos New Yorka i Londona kao financijskih centara. No, u svakom slučaju, zaključuju autori studije, jasno je da za inicijalne javne ponude čitav svijet postaje ravnopravno igralište.
Izvor:
The U.S. left behind: The rise of IPO activity around the world”, C. Doidge, A. Karolyi i R. Stultz, NBER Working Paper 16916, (http://www.nber.org/papers/w16916)
Članak preuzet iz tjednog pregleda ST Investa d.o.o.
