Fondovi.hr - investicijski fondovi

Prijava na newsletter
  • O nama
  • Oglašavanje
  • Vijesti
  • U fokusu
  • Edukacija
  • Društva za upravljanje
  • Investicijski fondovi
Popularne temeAllianz Invest,Allianz Portfolio,burzovno izvješće,dužnička kriza eurozone,HANFA,Locusta Invest,NFD Aureus Invest,novi fond,PBZ Invest,spajanje fondova

Investicijski potencijal MENA regije

Objavljeno 02.12.2010 u 12:12

Neovisno istraživačko društvo Roubini.com predviđa, da će MENA regija u 2010 godini ostvariti snažan rast bruto domaćeg proizvoda, i da će on iznositi čak 4,4 %.

U prvom polugodištu više faktora je utjecalo na snažne pozitivne trendove:

  • Globalni oporavak
  • Rastuće cijene nafte
  • Fiskalni izdaci, kao i
  • Jaka domaća potražnja

Za 2011 godinu, isto istraživačko društvo predviđa nešto brži rast, uglavnom radi oporavka  svjetskog gospodarstva. Na slici 1 prikazujemo očekivanja društva Roubini o gospodarskom rastu regije.

Slika 1: Ocjena gospodarskog rasta država MENA regije u postocima

Ocjena gospodarskog rasta država MENA regije u postocima

Izvor: www.roubini.com.

Katar se izdvaja iz gomile, jer bilježi dvoznamenkasti rast bruto domaćeg proizvoda. Država, koja je jedna od najvećih svjetskih izvoznika ukapljenog prirodnog plina (LNG), također je u strukturi ulagačkog portfelja MP-MENA.HR zastupljena s najvećim udjelom (37,3 % sredstava fonda). Već za vrijeme krize je Katar najavio i započeo sa brojnim investicijama u energetski sektor, s kojima je u 2009 i 2010 godini zacrtala povećanje proizvodnje plina za 80 %.

Japanska banka Nomura se je u analizi korejskog sektora graditeljstva poslužila sa brojkama planiranih građevinskih i infrastrukturnih projekata u zaljevskim državama. Vrijednost projekata po državama početkom 2010 godine prikazana je na slici 2.

Slika 2: Vrijednost započetih i planiranih građevinskih projekata u zaljevskim državama u milijunima dolara:

Vrijednost započetih i planiranih građevinskih projekata u zaljevskim državama u milijunima dolara

Izvor: Nomura

Ovdje treba napomenuti, da je skupina država MENA regije izuzetno heterogena. To je kombinacija država, koje su izvoznice nafte, i država, koje naftu uvoze. Nepotrebno je objašnjavati da se makroekonomski pokazatelji u obim skupinama značajno razlikuju. Potonje, unatoč snažnoj domaćoj potražnji ostvaruju nešto niži rast, od država izvoznica nafte. Rast cijena nafte na svjetskim burzama (slika 3), imao je pozitivan utjecaj na fiskalnu situaciju u MENA regiji. 

Slika 3: Kretanje cijene nafte u USD

Kretanje cijene nafte u USD

Izvor: Bloomberg

Do velikih razlika među državama dolazi i kod sektora nekretnina država. Ponuda u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima je trenutno prilično slaba, što gura najamnine i cijene dolje, u Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Jordanu i u drugim državama već se pojavljuje potražnja, tako da su cijene u blagom rastu.

Države MENA regije, a posebice GCC države (Savez država sa nazivom Gulf Cooperation Council udružuje Kuvajt, Bahrein, Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate i Oman) su kroz krizu prošle vrlo dobro. Kretanje rasta BDP za regiju i svijet prikazan je na slici 4. U 2009 godini su države namijenile ogromne pakete pomoći gospodarstvu, dok su centralne banke agresivno snizile kamatne stope, kao što su to radile centralne banke i drugdje po svijetu.

Slika 4: Rast BDP izbranih skupina država tijekom krize

Rast BDP izbranih skupina država tijekom krize

Izvor: IMF i NCBC.

Države skupine GCC žele postupnom transformacijom gospodarstva smanjiti ovisnost od naftnog sektora. Ona trenutno predstavlja oko 48 % ostvarenog BDP-a. Do 2015 godine žele postotak smanjiti na 45 %. Izvoz nafte je razlog, da države regije ostvaruju visoke suficite tekućih računa platne bilance (ocjena kretanja suficita je prikazana na slici 5)

Slika 5: Ocjena suficita tekućeg računa platne bilance GCC država:

Ocjena suficita tekućeg računa platne bilance GCC država

Izvor: IMF i NCBC.

Istovremeno dolazi i do velikih promjena kod važnosti vanjskotrgovinskih partnera. Regija se sve više orijentira na istok, pošto je u proteklim kvartalima bilo zaključeno mnoštvo zajedničkih projekata sa kineskim i indijskim tvrtkama, i tvrtkama iz drugih azijskih država. Suradnja se odvija u oba smjera (na početku teksta smo spomenuli predviđen obujam građevinskih projekata u regiji), na primjer tvrtka Saudi Aramco je s kineskim gigantom, tvrtkom Sinopec, sklopila partnerstvo za izgradnju 5 milijardi dolara vrijedne naftne rafinerije u provinciji Fujian. Kina je već prestigla SAD na prvom mjestu izvoznika nafte iz Saudijske Arabije. Saudijska tvrtka SABIC će također u Kini graditi kompleks vrijedan 3 milijarde dolara, a regija širi suradnju sa Malezijom i Indonezijom, što je posljedica činjenice da je stanovništvo u obim državama ASEAN regije većinom muslimansko.  

MENA države pridaju velik značaj i međunarodnoj trgovini. Mnogo investicija je usmjereno u osiguravanje odgovarajuće infrastrukture, posebno zračnih luka (u slijedećih pet godina se predviđaju investicije u visini 40 do 50 milijardi dolara, a samo investicija u zračnu luku Al Maktoum u Dubai-u procjenjuje se na iznos od 22 milijarde dolara, nakon izgradnje će zračna luka moći godišnje primiti 120 milijuna putnika), luke i bescarinske zone. Na primjer, u Dubai-u, koji nema naftnih nalazišta, se po podacima OECD nalazi čak 26 od 32 bescarinske zone u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Zaključak

MENA regija nudi sa svojom raznolikošću idealnu kombinaciju za ulagače iz razvijenog svijeta. Nudi povoljnu kombinaciju država, koje imaju radi izvoza nafte velike suficite tekućega računa, stabilan financijski sustav, potencijal rasta za sudjelovanje s brzorastućim azijskim državama i ogromne infrastrukturne projekte. Usprkos tome ostaje činjenica, da se tržišta kapitala regije uvrštavaju među tzv. granična (engl. frontier) tržišta, što znači, da je likvidnost na burzama niža, nego kod brzorastućih (engl. emerging) tržišta. Burza Tadawul, koja je najveća burza u skupini GCC država, je između 54. svjetska tržišta tek na 25. mjestu. Među potencijalnim rizicima za državu su također padajuće cijene nafte, ali tu treba naglasiti, da niti cijena nafte ispod 50 dolara po barelu ne bi značajnije ugrozila pozitivne gospodarske trendove u regiji.

Među rizike za tržišta kapitala regije možemo ubrojiti i  političke događaje, pošto je u bližem susjedstvu Iran kao čimbenik nestabilnosti regije. Mislimo, da je regija i nadalje atraktivna prilika za investiranje i da će ulagači, koji će investirati u vrijednosne papire regije, biti iznadprosječno nagrađeni. Što se tiče buduće cijene nafte, mi smo optimisti, usprkos tome, da kratkoročno može doći do većeg pada cijene nafte, prije svega zbog zabrinutosti oko slabog oporavka razvijenih dijelova svijeta. A značaj potražnje iz brzorastućeg dijela svijeta, gdje su gospodarski temelji znatno bolji, se povećava i sve više dobiva na važnosti.

Piše: Peter Jenčič, fond manager Alta Skladi d.d.

ST Invest

ST Invest

Investicijsko društvo ST Invest d.o.o., osnovano je u lipnju 2000. godine (kao TT Invest d.o.o.) sa sjedištem u Splitu, Hrvatska. Nakon višegodisnjeg iskustva u analizama, savjetovanju i investiranju na svjetskim trzištima, osnivač Tomislav Tukić, odlučio je pružiti široj publici mogućnost investiranja i priključivanja svjetskim financijskim trendovima kroz investicijske fondove.
  • Tweet

Tečajna lista

Valuta Kupovni Srednji Prodajni
USD5.9258115.9436425.961473
GBP9.3714629.3996619.427860
EUR7.5234107.5460487.568686
Vezani članci
Najčitanije
Najkomentiranije
    • Nema vezanih članaka
  • Kristijan Floričić: Samo štednjom ne može se izaći iz krize

    Renata Gecan Milek na čelu Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima

    Ovo je teško vrijeme za trgovanje, dolaze nestabilni dani

    Silvija Tadić imenovana članom Uprave ZB Investa

  • Burze porasle u 75 posto zemalja, ne i u Hrvatskoj 0 comment(s)

    ZB BRIC+ novi dionički fond ZB Investa 0 comment(s)

    ZSE: Najviše se trgovalo Ingrom 0 comment(s)

    Portfelj 0 comment(s)

Pojam dana

Antimonopolsko (antitrustovsko) zakonodavstvo

Zakoni koji zabranjuju monopolizaciju, ograničenja trgovine i tajne sporazume da bi se povećala cijena ili obuzdala konkurencija.

Pročitaj više
  • Naslovnica
  • O nama
  • RSS sažeci
  • Vijesti
  • U fokusu
  • Edukacija
  • Društva za upravljanje
  • Investicijski fondovi
Prijava na newsletter

Ukoliko više ne želite primati naš tjedni newsletter, možete se odjaviti ovdje.

Pratite nas na Facebooku Pratite nas na Twitteru

Copyright © 2009. - 2012. Fondovi.hr, ISSN 1846-310X

Povratak na vrh