Kako će točno izgledati roll-over grčkoga duga
Reprogramirat će se 70 posto od 108 milijardi eura grčkih državnih obveznica koje dospijevaju do 2015., na 30 godina i uz kamatu i do 11,2 posto na godinu. Nakon izglasavanja mjera štednje, cijena osiguranja grčkih 5-godišnjih obveznica smanjila se tek neznatno, sa 24,21 posto na oko 22 posto na godinu
Veliko olakšanje
Financijski svijet je odahnuo kada je grčki parlament zadnjega dana lipnja izglasao obimne mjere štednje. Cijena osiguranja naplate grčih obveznica je počela padati, baš kao i kamata na španjolski i talijanski državni dug; američke dionice su napokon počele rasti, a postalo je moguće i reprogramiranje grčkoga državnog duga što ga drže privatni vjerovnici, po modelu francuskih “Bradyjevih obveznica”.
Kako će to reprogramiranje točno izgledati, još nije službeno poznato, ali iz raznih izvora s interneta i iz medija prikupili smo ono što se piše i načinili pojednostavljeni pregled.
Ukupno je na svjetskom tržištu grčkih obveznica u vrijednosti 270 milijardi eura (Bloomberg, tickeri GGB i GREECE). Do 2015. dospijeva na naplatu 108 milijardi eura i upravo te obveznice idu u reprogram. Bez reprograma, sljedeće godine bi Grčka morala iskupiti 38 milijardi eura obveznica.
Bankovno iskupljenje
Prema dostupnim informacijama, prema francuskom planu koji prihvaćaju i njemačke banke, privatni vjerovnici bi zadržali i redovno naplatili od Grčke 30 posto obveznica koje dospijevaju u tom razdoblju, 25 milijardi eura unutar godine dana i 7,5 milijardi u sljedećih godinu dana.
Budući da Grčka taj novac nema, prvih 25 milijardi osigurat će joj odmah MMF, EU i Europska centralna banka (ECB).
Oko 76 milijardi eura bi se refinanciralo (engl. roll-over). Najprije bi Grčka vjerovnicima “isplatila” taj novac (iskupila svoje obveznice u cijelosti u danim rokovima) kako ogluha ne bi povukla za sobom ukidanje rejtinga i aktiviranje osiguranja (naplatu credit default swapova, CDS-ova). Potom bi vjerovnici novac dobiven od Grčke “dobrovoljno” odmah u cijelosti uplatili u zajednički specijalni fond koji bi se osnovao samo s tom svrhom (engl. special purpose vehicle, SPV).
Prvorazredni kolateral
Od dobivenih 76 milijardi eura, fond bi za 21,5 milijardi kupio razne državne obveznice najvišeg boniteta (AAA) koji bi služili kao jamstvo (kolateral) za isplatu dobivenog novca vjerovnicima. Za taj dio udjela SPV bi ulagačima izdao 30-godišnje obveznice koje ne bi nosile kamatu (s kuponom nula).
Preostalih 54 milijarde eura SPV bi natrag posudio Grčkoj na 30 godina, odnosno kupio bi od Grčke njezine nove 30-godišnje državne obveznice. Od sadašnjeg duga od 108 milijardi, od svojih bi vjerovnika, dakle, Grčka ponovo dobila pozajmicu, ali samo 54 milijarde eura.
Kako bi Grčkoj tada nedostajalo još i 21,5 milijardi zadržanih u kolateralu na 30 godina, taj bi novac također Grčkoj morala nadoknaditi trojka MMF/EU/ECB. Ukupno bi trojka, dakle, odmah morala financirati Grčku sa 46,5 milijardi eura. Ta je isplata postala moguća budući da je Grčka prihvatila mjere štednje, privatizacije i povećanja poreznih prihoda.
Nakon reprograma, Grčkoj će ostati 162 milijarde eura dugoročnoga duga po obveznicama s dospijećem poslije 2015., koje za sada ne ulaze u reprogram.
Skupo novo zaduženje
Alternativa roll-overu kratkoročnih obveznica je grčka ogluha pri kojoj bi, kako se vjeruje, grčki vjerovnici ostali bez 60 posto svojih potraživanja.
Pitanje cijene novoga zaduživanja za Grčku. Spominje se da bi SPV na svoje obveznice ulagačima plaćao kamatu (kupon) od 5,5 posto na godinu. A da bi SPV mogao isplaćivati 5,5, Grčka bi SPV-u morala plaćati kamatu od 7,7 posto. Spominje se također i dodatni kupon od 2,5 posto ovisan o porastu grčkoga BDP-a (za koji bi Grčka morala plaćati 3,5 posto) tako da bi ukupno novo zaduživanje stajalo Grčku i do 11,2 posto na godinu, što izgleda jako skupo. Sada Grčka na obveznice s dospijećem do 2015. prosječno plaća 4,57 posto.
Komentari su da Grčka zapravo s reprogramom neće ništa dobiti, samo će ogluhu odgoditi za četiri-pet godina. Banke vjerovnici skidaju sa sebe kratkoročni rizik i ništa ne gube, čak će i zaraditi, a MMF, EU i ECB prihvaćaju još više grčkoga rizika nego do sada.
