Katarska nezavisna priča započela je 3.9.1971, kad se je država osamostalila od Udruženog kraljevstva. Mala arapska država svoj snažan ekonomski, te društveni razvoj temelji na izvozu sirove nafte. Gledano politički,
Katar je emirat, što znači, da je prvi čovjek monarh dinastije - emir, koji sam postavlja ministre. U Kataru se tek u 2005. godini dogodila značajnija promjena u smislu demokratizacije društva, a to je bilo u vrijeme kad su na nacionalnom referendumu izglasali ustav, koja omogućava, da stanovništvo na izborima bira 30 od 45 člana Majlis al-Shura, koji je ekvivalent parlamentu u nama bliskim demokracijama. Kao i ministre, preostalih 15 članova parlamenta postavlja direktno emir. U Kataru nema političkih stranaka.
Gledano ekonomski, Katar je jako uspješan i u doba gospodarske krize, sa najvećom prosječnom stopom gospodarskog rasta u svijetu u posljednjih deset godina – ona je od 2000. godine u prosjeku iznosila 15 posto. Iako su snižene cijene goriva utjecale na stopu gospodarskog rasta u dijelu aktivnosti, vezani na ugljikovodike,
Katar je i u najtežim vremenima zabilježio uspjehe, tj. visoki gospodarski rast nedaleko od marke deset posto. Država je mudro i brzo poduprla bankarski sektor, te osigurala njegovu likvidnost sa ciljem, da bi banke mogle nastaviti sa temeljnim poslovnim aktivnostima – opskrbom gospodarstva, te stanovništva kreditima. Katar je na svjetskoj ljestvici konkurentnosti među top 20 država, te je država sa drugim najvećim BDP na stanovnika u svijetu.
Katar je u zadnjih nekoliko godina napravio preokret, od izvoza sirove nafte, u najvećeg svjetskog igrača na području ukapljenog zemnog plina, te ima treće najveće prirodne zalihe tog energenta.
Država je u prošlim godinama jako puno uložila u infrastrukturu i tehnologiju, povezanu s tim sektorom, što je također rezultiralo povećanim kapacitetom, te stopom rasta stanovništva u prosjeku 10 posto godišnje (1997. godine u Kataru je živjelo oko pola milijuna ljudi, a na kraju prošle godine brojka je prešla 1,6 mio). U državi naime oko 90 posto ukupne radne snage predstavljaju stranci.
U zadnje vrijeme je Katar osobito – to bi mogli nazvati trećom fazom razvoja ekonomije – jako orijentiran prema diversifikaciji ekonomskih djelatnosti, koje su u strukturi BDP sve jače zastupljene. U 2009. godini je dio BDP, koji se temeljio na djelatnostima, nevezanima s ugljikovodičnim sektorom, iznosio nešto više od 53 posto. U 2002. godini isti dio BDP-a iznosio je samo nešto više od 42 posto. Ali to ne znači, da je djelatnost ugljikovodičnog sektora sve manja.
U razdoblju 2002-08 ugljikovodični sektor realno je rastao prosječno jedanaest posto godišnje, a neugljikovodični sektor šesnaest posto. U 2007 i 2008 godini zabilježen je gospodarski rast od čak 36 i 37 posto. U rastu je dominantan udio neogljikovodičnog sektora, jer je taj u isto doba rastao 41 i 48 posto, a ugljikovodični sektor 28 i 29 posto.
Kakve su prognoze gospodarskog rasta ubuduće? Međunarodni monetarni fond (IMF) za 2010. godinu prognozira stopu gospodarskog rasta na razini od 18,5 posto, također je visoka konsensualna procjena rasta analitičara, čije prognoze prati financijski info-vendor Reuters (koja iznosi 16 posto). Ekonomska politika još će biti fokusirana na prirodna bogatstva, to je područje koje se smatra strateškim, ali vlasti imaju na umu, da je mudro osigurati dugoročnu održivost prirodnog potencijala i za mlađe generacije.
Sa druge strane, kao što smo već istaknuli gore, Katar se pomiče u smjeru diversifikacije (i na područje alternativne energije) i liberalizacije, te poboljšanju najbolje prakse na poslovnom području. S ciljem, da Katar postane vrlo raspoznatljiva država u svijetu, vlasti su u 2008. godini složile detaljnu strategiju razvoja, koju su imenovali Atar National Visino 2030, u kojoj razvoj paralelno podupiru na četiri temeljna područja – razvoj ljudskih potencijala, socijalne kohezije, ekonomske odličnosti, te razvoja i zaštite prirode.
Država je po jednoj strani odlučila biti sve više i više samo regulator, koji proaktivno gradi konkurentnu poslovnu infrastrukturu, te vrši nadzor, a po drugoj odlučila privući strani kapital od internacionalnih kompanija. U te svrhe osnovali su tako zvani Katar Financial Centre (QFC), koji se danas snalazi u centru velikih ambicija investicijske i infrastrukturne strategije.
S prikupljanjem stranih motiviranih financijskih investitora, Katar može i očekivati ekspanziju financijskih usluga, te širenje u regiji. Utjecaj Qatara, iako je on mala država, već se sada jako osjeća preko aktivnosti šesteropartnerske asocijacije GCC (Golf Cooperation Council).
Vlasti u Kataru su vrlo svjesne, da je održiv razvoj u budućnosti moguće prvenstveno postići sa društvom znanja i poduzetničkom fleksibilnošću. Zato su i osnovale sveučilišta svjetskog formata, gdje su sklopljena partnerstva sa svjetski prepoznatljivim sveučilištima poput Cornella i Carnegie Mellona. Sa druge strane vlasti pokušavaju što više pojednostaviti procedure, te otklanjati red-type barijere.
Uz viziju/strategiju i pomoću efikasnih operativnih poteza u Kataru će doći do jačanja srednje razine društva, koje će signifikantno pojačati domaću potražnju i stvarati nove prilike za domaće djelatnosti vezane uz nju, te tako stvarati novi krug održivog ekonomskog razvoja.
Tako će doći do daljnje promjene strukture BDP, gdje će državni novac za investicije u infrastrukturu, sve više i više mijenjati izdaci za proizvode i usluge. Sa jasnom vizijom vlasti u vezi održivog razvoja i rasta, ulagači u regiju mogu osjetiti olakšanje. Naime, nudi im se visoki potencijal uz umjerenu stopu rizika.
Napišite komentar