Koliko vrijedi internetsko pretraživanje
Internetsko pretraživanje proizvelo je 2009. u cijelom svijetu novu ekonomsku vrijednost od 780 milijardi dolara, otkrio je McKinsey.
Internet kao navika
Pretraživanje interneta postalo je gotovo refleksni čin, svakoga dana deseci milijuna stanovnika globusa pale svoja osobna računala i male uređaje da bi prekopavali po internetu tražeći informacije o nekim proizvodima ili da bi stjecali znanja koja će im pomoći kod donošenja poslovnih odluka. Pa ipak, ekonomska vrijednost te goleme aktivnosti ostaje najvećim dijelom nepoznata – upozoravaju u McKinseyjevu Globalnom institutu. I nastavljaju…
Postojeće procjene oslanjaju se uglavnom na gruba mjerenja, kao što je broj posjeta ili visina prihoda o kojima izvješćuju same pretraživačke kompanije. No te procjene ne uzimaju u obzir koliko bilijuni klikova pomažu u povećavanju produktivnosti, otvaranju novih putova za rješavanje problema ili jednostavno olakšavanju svakodnevnog života. Taj nedostatak pokušala je otkloniti McKinseyjeva studija(*) pod naslovom “Utjecaj internetskih tehnologija: pretraživanje”.
Pet ključnih ekonomija
Analitičari McKinseyjeva instituta pomno su proučili pet ključnih razvijenih ekonomija i gospodarstava u razvoju (Brazil, Francusku, Njemačku, Indiju i Sjedinjene Države) i identificirali devet aktivnosti koje su primarni izvor vrijednosti za pretraživanja, kao i 11 privatnih, javnih i individualnih skupina koje ubiru najviše koristi. Rezultati su zapanjujući. McKinseyjev Globalni institut došao je do procjene da je 2009. godine ukupna bruto vrijednost internetskog pretraživanja za globalnu ekonomiju iznosila 780 milijardi dolara, što je bilo jednako godišnjem bruto domaćem proizvodu Nizozemske ili Turske. Prema toj procjeni, svako pojedino pretraživanje stvaralo je vrijednost od oko 50 dolarskih centi. Od tog iznosa, oko 540 milijardi ili 69 posto – što je bilo 25 puta više od godišnjeg profita pretraživačkih kompanija – izravno se prelijevalo u globalni bruto proizvod, većinom u obliku e-trgovine, prihoda od oglašavanja i povećane produktivnosti kompanija. Pretraživanje je tako doprinijelo 1,2 posto američkog i pola posto indijskog BDP-a.
Bogatstvo za trgovce
Preostalih 240 milijardi ili 31 posto ukupne vrijednosti ne iskazuje se u statistici BDP-a. Njih stječu više pojedinci nego poduzeća, kao dobrobit za potrošače, koja se javlja u teško mjerljivim oblicima poput nižih cijena, lakše nabavke i uštede vremena zahvaljujući brzom pristupu informacijama. McKinseyjev institut je procijenio da za potrošače u Francuskoj, Njemačkoj i Sjedinjenim Državama korist iznosi 20 US dolara mjesečno, te dva do pet dolara na mjesec za potrošače u Brazilu i Indiji. Kad je riječ o trgovcima, njima je internetsko pretraživanje 2009. donijelo dva posto ukupnih godišnjih prihoda u razvijenim zemljama i jedan posto u zemljama u razvoju. Ta je vrijednost neposredno proistekla iz shoppinga preko interneta kao i preko internetskog pretraživanja koje je dovelo do kupovine u dućanu. Američki trgovci stekli su zahvaljujući internetskom pretraživanju oko 67 milijardi dolara prihoda, a brazilski oko 2,4 milijarde. U pet zemalja koje je McKinsey proučavao, zahvaljujući lakom pronalaženju informacija intelektualni radnici zabilježili su porast produktivnosti vrijedan do 117 milijardi dolara.
__________
(*)https://www.mckinseyquarterly.com/Marketing/Digital_Marketing/Measuring_the_value_of_search_2848
