Maleno hrvatsko tržište kapitala okružuju europski burzovni divovi
Gdje se nalazi i kamo ide hrvatska burza dok naša zemlja stoji na vratima Europske Unije? Mala “nacionalna” tržišta kapitala u EU iščezavaju velikom brzinom. I budućnost Zagrebačke burze je u povezivanju s jednim od dva krupna regionalna igrača u susjedstvu, WSE-om ili CEESEG-om
Globalna tržišta i nacionalni patuljci
Stojeći na samim vratima europskih tržišta kapitala, možda nije naodmet razmotriti gdje se nalazi i kamo ide hrvatsko tržište vlasničkih udjela u poduzećima, koje najbolje reprezentira Zagrebačka burza (ZSE). Jedinstveno europsko tržište kapitala (jedna burza i jedan skup pravila) ne postoji, no u Europi djeluje nekoliko globalnih, paneuropskih i regionalnih asocijacija.
Globalna burza je NYSE Euronext koja u Europi radi u Amsterdanu, Bruxellesu, Lisabonu i Parizu. Takva je i NASDAQ OMX s podružnicama u Armeniji, Stockholmu, Helsinkiju, Copenhagenu, Rigi, Tallinnu, Vilnijusu i na Islandu.
Istinski regionalna (pod kapom Beča) je udruga CEE Stock Exchange Group u kojoj su se okupile burze u Budimpešti, Ljubljani, Pragu i Beču. Španjolsku grupu Bolsas y Mercados Españoles (BME) čine burze u Barceloni, Bilbaou, Madridu, Valenciji i MEFF. Sve su ostale burze “nacionalne”: Atena, Stuttgart, Berlin, Bratislava, Bukurešt, Sofija, Cipar, Deutche Börse, ICE Futures (robna), Irska, Istanbul, London Metal (burza metala), Luxemburg, Malta, Oslo, SIX Swiss i Varšava. Sve su te burze članice europske federacije FESE, dok izvan te strukovne udruge stoji samostalni div: London Stock Exchange Group.
Regionalni igrači
Najmanje dvije od ovih burzi pokušavaju i uspijevaju igrati ulogu regionalnih igrača: Deutche Börse i Varšavska. Nama su, zbog blizine i zbog regionalnih aspiracija, dakako, najzanimlji CEESEG i Warsaw Stock Exchange. Ne treba biti posebno vidovit da se shvati da je i budućnost Zagrebačke burze u povezivanju s jednim od ta dva krupna regionalna igrača.
CEESEG je začet kada je operater Bečke burze skupa s konzorcijem austrijskih banaka 2004. kupio većinski vlasnički udjel u Budimpeštanskoj burzi. Godine 2008. kupljeni su i Ljubljana i Prag pa su se četiri burze počele pojavljivati zajedno u javnosti, raditi sa zajedničkim trgovinskim sustavom Xetra, razmjenjivati vlasničke udjele, osnivati zajednički sustav za prijeboj i namiru, formirati kompozitne indekse i slično.
Regionalne ambicije u hrvatskoj blizini ima i Varšavska burza, ali sa strategijom drukčijom od Bečke.
U potrazi za aktivnim dioničarima
Poljaci misle da su s domaćom kapitalizacijom od 152 milijarde eura (3.3 hrvatska BDP-a) dovoljno veliki da im ne treba nitko drugi, nego da oni sami mogu u svoju orbitu privlačiti i poduzeća iz susjednih zemalja. Tako je na WSE je već izlistano 38 velikih inozemnih tvrtki iz 19 zemalja, Češke, Litve, Ukrajine, Slovenije, Austrije, Bugarske… U “pipelineu” su ovoga trena velika banka iz Češke, slovačka zdravstvena ustanova, bugarska farmacija, ruska poljoprivredna tvrtka, slovenska farmaceutska i osiguravajuća tvrtka itd. – ukupno njih 15.
Što se tiče pravila dioničarstva, Europa je u stalnom previranju i traženju najboljih rješenja. Europska komisija ozbiljno je zabrinuta prebrzim obrtanjem novca na burzama, odnosno njihovom pretjeranom “špekulativnošću” i željela bi da se vlasnici udjela u poduzećima – razni fondovi i individualni vlasnici – više angažiraju na upravljanju “svojim” tvrtkama, naravno, ako to nije utopija.
