Nafta skuplja 25% smanjuje nam BDP za 1%
MMF-ovi analitičari istražili su kako se poskupljenje nafte odražava na BDP tranzicijskih zemalja i zemalja u razvoju, među koje spada i Hrvatska
Zaboravljene zemlje
Napokon je netko odlučio provjeriti kako se porast cijene sirove nafte odražava na bruto domaći proizvod (BDP) zemalja u razvoju koje uvoze i troše skupu naftu. Učinili su to MMF-ovi analitičari Tobias Rasmussen i Augustin Roitman, a svoje nalaze i zaključke objavili su prošlih dana u studiji pod naslovom “Naftni šokovi u globalnoj perspektivi: jesu li doista tako strašni?”(*) Na početku svog working papera autori se i sami čude kako je utjecaj poskupljenja nafte na tranzicijske ekonomije i zemlje u razvoju privukao tako malo pozornosti znanstvenika, dok je utjecaj naftnih šokova na razvijene zemlje pomno proučavan i obilato publiciran.
A da poskupljenje nafte sigurno utječe na BDP zemalja koje troše uvoznu sirovu naftu jasno je samo po sebi, pitanje je samo kolika je magnituda tog utjecaja. Neki autori uočili su kako su počeci svih svjetskih recesija od 1970-ih naovamo koincidirali sa “šiljcima” na grafikonu cijene nafte, dok su drugi tvrdili da je taj utjecaj zanemariv. Bernanke (današnji predsjednik FED-a) sa suradnicima dokazivao je da cijena nafte sama po sebi nema utjecaja na BDP, ali da štetu nanosi stezanje monetarne politke. Prema istraživanjima Blancharda i Galija, pak, taj je utjecaj s vremenom slabio…
Dvanaest epizoda
Da bi istražili posljedice jakih naftnih šokova na ekonomsku aktivnost, MMF-ovi analitičari proučili su 12 epizoda od 1970-ih u kojima su cijene sirove nafte dosegnule trogodišnji maksimum, i došli do vrlo zanimljivih otkrića. U zemljama u kojima se trošak uvoza sirove nafte kreće između tri i četiri posto BDP-a, 25-postotno poskupljenje nafte prouzročilo je kumulativno smanjenje BDP-a od oko 0,3 posto, u trajanju od dvije do tri godine. Zemlje koje su na uvoz nafte trošile više od pet posto BDP-a, zbog 25-postotnog poskupljenja nafte gubile su oko jedan posto BDP-a tijekom tri godine.
Relativno blag utjecaj poskupljenja nafte na BDP zemalja uvoznica nafte autori tumače time što izvoznici nafte za novac koji ubiru kupuju proizvode iz zemalja kojima prodaju naftu i na tako im nadoknađuju povećane troškove uvoza nafte. Prema tome, koliko će poskupljenje nafte pogoditi neku zemlju jako zavisi o tome koliko je ta zemlja ovisna o uvozu nafte i koliko su jake njezine trgovinske i financijske veze sa zemljama izvoznicama nafte. Tako su za bogate privrede OECD-a, koje u prosjeku uvoze naftu u visini dva posto svojega BDP-a, autori ustanovili da su puno manje osjetljive na naftne šokove nego ostale zemlje svijeta.
Hrvatska spada u skupinu zemalja koje u prosjeku uvoze nafte za oko četiri posto svojega BDP-a, što znači da svako poskupljenje nafte od 25 posto smanjuje hrvatski BDP za oko jedan posto, tri godine uzastopno. No u posljednje vrijeme svjedočili smo i puno bržem rastu cijene nafte nego što je 25 posto na godinu, tako da poskupljenja sirove nafte mogu Hrvatsku stajati i dva do tri posto BDP-a, pa tako tri godine.
______________
*) http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2011/wp11194.pdf
