Napokon reprogram grčkoga duga
Svijet je odahnuo: politički čelnici zone eura konačno su odlučili da će privatni vjerovnici pokloniti Grčkoj 20 posto svojega potraživanja pa je cijena osiguranja grčkoga duga sa 26 pala na 16 posto. Međunarodna udruga za swapove i derivate ISDA objavila je da nema razloga za isplatu osiguranja grčkoga duga ‘jer je reprogram dobrovoljan’
Whatever is needed’
Izjava šefova država ili vlada zone eura od četvrtka, kojom su oni “potvrdili da će učiniti sve što treba da bi osigurali financijsku stabilnost zone eura kao cjeline i svih njezinih članica”, primirila je svjetsko tržište državnih dugova. Sve sada zanima kako će stabilizacija točno izgledati i kakve će biti neposredne i srednjoročne posljedice novoga europskog pakta. Stoga ćemo najprije načiniti kratki pregled dogovorenoga.
- “Maršalov plan” za Grčku. EU je konačno shvatila da ne može samo Grčkoj prodavati (novac, aute, tenkove, usluge) te tako podržavati konvergenciju samo u potrošnji i plaćama, nego da mora pomoći Grčkoj i da proizvodi i zarađuje. No uz aktualne mjere štednje, uz sve europske napore i investicije, za ubrzavanje grčkoga rasta i razvoja trebat će dulje vrijeme.
- Grčka imovina kao kolateral. Budući da Grčka nema kreditnu sposobnost (rejting joj je na razini smeća), njezina imovina će biti stavljena u zalog za novu financijsku pomoć. To će joj biti i snažan poticaj da se potrudi bolje raditi jer će inače ostati bez najvrednije imovine, tzv. “obiteljskog srebra”.
- Žrtva privatnih vjerovnika. Prema priopćenju šefova zemalja euro-zone, “neto doprinos privatnog sektora je procijenjen na 37 milijardi do 2014., a 106 milijardi eura do 2019.” i to kroz “meni opcija”, a sve na “dobrovoljnoj osnovi”. Privatni vjerovnici zapravo imaju četiri opcije…
Šišanje’ privatnih vjerovnika
Prva im je mogućnost (1) ne činiti ništa i nadati se da će im Grčka platiti u cijelosti i na vrijeme, (2) produljiti pozajmicu na 30 godina uz kamatu od 4,5 posto i kolateral AAA europskih obveznica, (3) produljiti rok na 30 godina, prihvatiti otpis 20 posto nominale i dobiti kamatu od 6,42 posto, također uz jamstvo prvorazrednih EU obveznica, te (4) produljiti rok naplate na 15 godina, uz 20 posto otpisa, kamatu od 5,9 posto i djelomično jamstvo u sredstvima EU položenima na prolaznom računu.
- EFSF može posuđivati Grčkoj. Europski fond rasteretit će Europsku centralnu banku i kupovati državne i bankovne obveznice i na sekundarnom tržištu, intervenirajući prema potrebi da spriječi slom potražnje na tržištu i prevelike spreadove.
- ESFS će posuditi Grčkoj uz kamatu od 3,5 posto. Tako velikodušna kamata sigurno će biti poticajna za Grčku, budući da ni najsolidnije europske zemlje ne mogu posuđivati novac tako jeftino (Francuska npr. sada plaća 3,8 posto). Ti bi krediti trebali biti uvjetovani ekonomskim i političkim mjerama, baš kao što to radi MMF.
- EFSF će posuđivati na dulji rok. Europski fond za financijsku stabilizaciju od sada će moći posuđivati novac na dulji rok, od 7,5 do 15 godina.
Nema aktiviranja osiguranja
Međunarodna udruga za swapove i derivate – ISDA iz New Yorka, koja odlučuje o tome kada su ispunjeni uvjeti za isplatu osiguranja (credit default swapova) zbog nenaplativosti državnih obveznica, objavila u petak da sudjelovanje privatnih vlasnika grčkih državnih obveznica u restrukturiranju grčkoga duga, makar i uz otpis 20 posto potraživanja, “ne bi trebao biti razlog za aktiviranje osiguranja”, budući da je to sudjelovanje “izričito dobrovoljno”.
Cijena osiguranja grčkih obveznica u petak se spustila na 1.570 bazičnih poena (15,70 posto na nominalu duga), što odražava 75-postotnu vjerojatnost grčke ogluhe u roku od pet godina. Na vrhuncu 18. lipnja cijena je bila 2.568 bazičnih poena i odražavala je vjerojatnost neplateži Grčke od 90 posto.
Prema objavljenim komentarima, time je “sistemski rizik, koji je dolazio iz Europe, na neko vrijeme otklonjen”
