Što je Rohatinski mogao naučiti od Bernankea
Predsjednik FED-a dao je veliki poticaj američkoj privredi rekavši kako FED neće na krizu gledati skrštenih ruku te neizravno najavio nove monetarne poticajne mjere, ovoga puta za stanogradnju.
“FED je spreman na primjereni način iskoristiti svoje alate da bi potaknuo snažniji ekonomski oporavak u okruženju stabilnih cijena”
Čitanje između redaka
Krajem prošloga tjedna cijeli je svijet nestrpljivo čekao govor predsjednika američkih Federalnih rezervi, očekujući – kao što se desilo prošle godine – da bi Bernanke mogao objaviti treću rundu “kvantitativnog popuštanja” američke monetarne politike (eng. quantitative easing, skraćeno QE), odnosno kupnje vrijednosnih papira, s kojom bi u financijski sustav ubrizgavao novac. Bernanke nije ništa takvoga otvoreno najavio, no cijene dionica na američkim burzama ipak su počele rasti i prije nego što je on zaključio svoj govor. U subotu su mediji i portali bili preplavljeni analizama što je Bernanke zapravo rekao, što je mislio kad je rekao ono što je rekao, te što će se u američkoj monetarnoj politici – prema kojoj se ravnaju kompletne svjetske financije – događati sljedećih tjedana i mjeseci.
Za analitičare i investitore pokazalo se najvažnije to što je Bernanke, premda pomalo neodređeno, ipak jasno naznačio svoje buduće glavne poteze. Predsjednik FED-a rekao je da je njegova centralna banka do sada za savladavanje krize napravila uglavnom sve što je mogla, ali da i za budućnost raspolaže moćnim alatima te ih je spremna upotrijebiti. Slušateljima nije promakla napomena kako se u Federalnim rezervama vrlo žustro raspravlja o budućim specifičnim poticajnim mjerama te da će na ishod tih rasprava na sljedećem sastanku guvernera FED-a 20. rujna bitno utjecati podaci o stanju američke privrede, koji će do tada biti objavljeni. Neki blogeri također predviđaju da bi se jedna od tih specifičnih mjera mogla odnositi na stambeno kreditiranje (eto teme za razmišljanje i za Hrvatsku narodnu banku i njezina guvernera Rohatinskog).
FED će kupovati dionice?
Za razliku od prve runde kvantitativnog popuštanja, kada je kupovao samo 10-godišnje američke državne zadužnice, FED je u drugoj rundi (zaključenoj potkraj lipnja) kupovao i vrijednosnice povezane s hipotekarnim (stambenim) kreditima. Sada analitičari očekuju da u eventualnoj trećoj rundi FED još više proširi raspon vrijednosnih papira, čak i na korporativne obveznice i dionice, koje će uzimati u zalog za novčanu emisiju, te da znatno produlji trajanje programa, između ostaloga i kako bi osigurao da četvrti krug “popuštanja” više ne bude potreban.
S kupnjom državnih obveznica FED je snizio troškove zaduživanja, ne samo državi nego i poduzećima, a s kupnjom dionica postavio bi donju granicu mogućega pada njihovih cijena, povećao samopouzdanje poduzetnicima, osigurao novac i za rizične poslovne pothvate, potaknuo zapošljavanje…
Dakako, sve su to za sada samo želje i razmišljanja, no poduzetnicima je bilo veliko ohrabrenje već i to kada je Bernanke rekao da Federalne pričuve neće sjediti skrštenih ruku i pasivno promatrati razvoj događaja u američkom gospodarstvu, nego će, ukaže li se potreba, spremno reagirati i priskočiti u pomoć. Pritom je dao naslutiti da većina članova FED-ova vodstva osjeća da će FED imati odriješene ruke za uvođenje poticajnih mjera bude li potrebno, budući da se čini kako pritisak inflacije popušta.
Hladan na prigovore
Na prigovore kako bi s popuštanjem monetarne politike američka centralna banka mogla poticati kratkoročnu ekonomsku aktivnost na uštrb dugoročnog rasta, Bernanke je jasno rekao da ga takve ocjene ostavljaju hladnim. Sadašnje su okolnosti izvanredne i propuštanje da se na njih reagira moglo bi imati dugoročne neželjene posljedice, rekao je.
Sljedeći sastanak FED-ovih guvernera zakazan za rujan trajat će jedan dan dulje nego inače, “baš zato da bi se omogućila potpunija rasprava”, kako je rekao Bernanke. Sve je to analitičarima i ulagačima bio jasan znak “da je kocka bačena za buduće (monetarne) poticaje” (James Kostohryz na portalu Seeking Alpha).
