Zašto je nužna obveznica Europske Unije
Pet lekcija za europsku fiskalnu uniju: američki NBER proučio je povijest pet uspješnih fiskalnih federacija i izvukao pouke za EU.
Bez presedana u povijesti
Otkako se prije dvadesetak godina pojavila ideja o zajedničkoj europskoj valuti, o funkcionalnom sustavu EU za određivanje fiskalnih politika i očuvanje fiskalne održivosti vodi se žustra rasprava, kako među ekonomistima tako i među kreatorima politike. Nedavna globalna financijska kriza, a osobito europska dužnička kriza, dale su novi poticaj raspravama o primjerenim aranžmanima za fiskalnu politiku unutar Europske Unije.
Područje eura je jedinstveni oblik monetarne unije bez povijesnog presedana. Zemlje članice zone eura povjerile su vođenje monetarne politike neovisnoj središnjoj banci, no fiskalna politika ostala je u nadležnosti nacionalnih vlasti, među kojima je došlo do velike divergencije i gomilanja neravnoteža, što je sve eskaliralo velikom gospodarskom krizom. Za sada se ne nazire konsens kako taj problem riješiti pa je troje istraživača odlučilo potražiti postoje li u povijesti neki korisni putokazi. Rezultat je izvrsna studija pod naslovom “Fiskalna unija za euro: pouke iz prošlosti”, koju je objavio američki NBER.(*)
Michael Bordo, Agnieszka Markiewicz i Lars Jonung proučili su političku i fiskalnu povijest pet federalnih država da bi pokušali odgovoriti na pitanje da li bi uvođenje fiskalne unije slične postojećim aranžmanima u tim federalnim državama pomoglo izbjeći neke od razarajućih sila što prijete Europskoj monetarnoj uniji. Pet zemalja pod mikroskopom su SAD, Kanada, Njemačka, Argentina i Brazil. Pouke koje su izvukli za zonu eura vrlo su zanimljive.
Važno je učiti na krizama
Prva povijesna lekcija iz uspješnih monetarnih unija je da se grešnike ne smije spašavati (eng. no-bailout pravilo). Ta klauzula je djelovala u kombinaciji sa sustavom za blisku kontrolu i nadgledanje fiskalnih politika i gomilanje duga u članovima monetarne unije. Druga je pouka da regionalne fiskalne cjeline unutar no-bailout sustava mogu imati značajnu neovisnost kod ubiranja i trošenja prihoda.
Treća lekcija ukazuje da aktualnim fiskalnim aranžmanima u zoni eura nedostaju sredstva kojima bi se suprotstavili rijetkim, ali ekonomski katastrofalnim događajima kao što su aktualna financijska i dužnička kriza. Povijest kazuje da bi se stvaranje tržišta dugova za čitavu uniju sa zajedničkom obveznicom moglo pokazati kao uspješan način za prevladavanje nevolja u kojim se danas našla Europa. Federalno zaduživanje izbjeglo je u prošlosti probleme likvidnosti i vjerodostojnosti s kojima su se suočavale manje članice unije.
Četvrta pouka je da su sve proučavane zemlje, kada su se suočile s globalnom krizom poput Velike depresije, povećale fiskalni kapacitet središnje vlade. Peta, i možda najvažnija lekcija iz iskustva uspješnih fiskalnih unija ističe važnost učenja na promijenjenim okolnostima i prilagođavanja tim promjenama.
________________________
(*) http://www.nber.org/papers/w17380
