2009 najlošija godina za banke u zadnjem desetljeću

Objavljeno: 22.02.2010. 11:28

Podaci HNB-a o poslovanju banaka u čitavoj prošloj godini pokazali su nam da su očekivanja koja smo imali na temelju rezultata za razdoblje od siječnja do rujna 2009. bila ispravna te da su trendovi iz prethodnih razdoblja u četvrtom tromjesečju nastavljeni i produbljeni.

Banke su tako u posljednja tri mjeseca prošle godine nastavile knjižiti povećane troškove rezerviranja što je, očekivano, dovelo do snažnog pada dobiti na godišnjoj razini. Ukupna dobit banaka nakon poreza u 2009. godini smanjena je za 25% u odnosu na 2008. i to isključivo uslijed povećanih troškova rezerviranja za identificirane gubitke koji su gotovo učetverostručeni. 

Naime, unatoč povećanim kamatnim troškovima, kontrola ostalih troškova poslovanja i rast prihoda po svim osnovama rezultirali su rastom neto prihoda prije rezerviranja za 13% na godišnjoj razini što je ipak bilo nedovoljno da bitnije ublaži pad profita u uvjetima višestrukog rasta troškova rezerviranja. Slijedom toga, bruto dobit većine banaka gledajući pojedinačno je u padu, a sedam banaka završilo je godinu i s gubitkom u poslovanju. Iznimke su bile četiri manje banke te od većih Société Générale-Splitska banka koja bilježi rast dobit prije oporezivanja za 14%. Ipak, treba primijetiti da je ukupnu dobit banaka znatno srušila HPB te ako isključimo njenih gotovo 500 mln kn troškova rezerviranja u 2009, dobit banaka bila je niža za oko 18%.

Kamatni prihodi u 2009. porasli su za nešto manje od 5%, što je solidno ako imamo u vidu nisku stopu rasta kredita od tek 3% u protekloj godini (bruto, nekonsolidirano). Najveći rast ostvarili su kamatni prihodi od kredita središnjoj državi (+58%), dok su prihodi od kredita (nadoknadivih) stanovništvu porasli za 5%, a poduzećima za 7%. Prema izvješćima dostavljenim Zagrebačkoj burzi, od tri najveće domaće banke, najviši rast kamatnih prihoda od plasmana stanovništva u 2009. godini ostvarila je Erste banka (+11%).

Slab rast kamatnih prihoda nije uspio poništiti učinak visokog rasta kamatnih troškova za 13% uslijed rasta pasivnih kamata te su stoga neto kamatni prihodi smanjeni za 4%. Analizirajući kretanje kamatnih troškova prema izvorima, lako se uočava da je borba za štediše rezultirala visokim rastom troškova na sredstva posuñena od stanovništva. Tako su na ukupne depozite stanovništva banke obračunale 26% viši iznos kamata u 2009. godini, što je isključivo posljedica porasta troškova kamata na oročene depozite stanovništva. Gledajući neto kamatne prihode tri najveće banke, najuspješnija je u 2009. bila Erste banka kod koje su isti povećani za 3,6%, dok su PBZ i Zaba zabilježile njihov pad. Kontrola operativnih troškova bila je evidentno jedan od prioriteta banaka u protekloj godini s obzirom da su isti zabilježili tek neznatan rast od nominalnih 0,3% na godišnjoj razini, odnosno ostvarili su realan pad. Potonje je rezultat rezanja troškova zaposlenika za 3% što je ostvareno vjerojatno putem smanjenja broja zaposlenih, s obzirom da je u tri najveće banke broj zaposlenih krajem 2009. bio niži za oko 3% u odnosu na kraj 2008, a moguće i putem smanjenja plaća (no za to nemamo preciznih podataka).

Ukupni troškovi rezerviranja skočili su za 210% u usporedbi s 2008. (za identificirane gubitke i više, 283%, no kako su banke prihodovale dio rezerviranja za neidentificirane gubitke, ukupna je brojka nešto niža) čime je udio ispravaka vrijednosti u neto prihodima prije rezerviranja porastao sa 16% u 2008. na 44% u 2009. Drugim riječima, troškovi rezerviranja "pojeli" su gotovo polovicu neto prihoda banaka.

Udio tri najveće banke koje krajem 2009. imaju udjel od oko 55% u ukupnoj aktivi i kreditima bankovnog sustava u troškovima vrijednosnih usklañivanja čini oko 37%. Kako smo već pojašnjavali kod rezultata za devet mjeseci, do raskoraka izmeñu udjela u aktivi i kreditima s jedne te u troškovima rezerviranja s druge dolazi zbog visokih troškova vrijednosnih usklañivanja HPB-a (477 mln kn) pa ako ove troškove isključimo iz ukupnih troškova sustava, udio tri najveće banke penje se na više od 40%.

Povećani troškovi rezerviranja posljedica su pogoršanja kvalitete plasmana (zbog recesije), odnosno reklasifikacije dijela plasmana u nižu kategoriju (B ili C) pa je udio kredita klasificiranih kao B i C u ukupnim kreditima iznosio krajem 2009. 7,8% i bio viši za 2,9 postotnih bodova u odnosu na kraj 2008. Udio B i C plasmana kod kredita stanovništvu iznosio je 5,8% (2008: 4%), dok je kod kredita poduzećima bio i znatno viši te je iznosio 12,8% (2008: 7,5%).

Naša očekivanja po pitanju kretanja u bankarstvu za 2010. godinu nisu se dramatično promijenila u odnosu na ona koja smo izložili analizirajući rezultate poslovanja u prvih devet mjeseci protekle godine. U 2010. stoga procjenjujemo da će se nastaviti rast troškova rezerviranja s obzirom na nastavak recesije koji previñamo, opadanje dohodaka kućanstava i rast nezaposlenosti te priznavanje troškova rezerviranja od dijela plasmana koji su u protekloj godini  reprogramirani. Iako likvidnost ni sada nije upitna, kako u postojećim uvjetima ne vidimo prostora za rast u sustavu najznačajnijih depozita, onih od grañana, navedeno će biti ublaženo spuštanjem stope obvezne pričuve banaka za daljnjih 1-2 postotna boda, kako je najavila središnja banka. Slijedom toga vjerujemo da ćemo barem u korporativnom sektoru vidjeti djelomične pomake nabolje kao rezultat suradnje banaka i HBOR-a, s obzirom da bitniji rast potražnje stanovništva za kreditima u uvjetima nesigurnosti na tržištu rada ne očekujemo. Rast kamata dosegnuo je svoj vrhunac u prethodnoj godini (i aktivnih i pasivnih) te očekujemo postupne pomake naniže.

Račun dobiti i gubitka banaka u 2008 i 2009 godini i godišnja stopa promjene

Udio B i C kredita u ukupnim kreditima izraženo u postotcima

Izvor: PBZ tjedne analize


Napišite komentar

:

:

:

3 + 9 ?

Lidercentar