Aktiva HNB-a dosegnula 86 milijardi kuna
Aktiva HNB-a u studenom je nastavila s rastom u studenom, pokazuju posljednji podaci središnje banke koji su proanalizirani u današnjem izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.
Tako je ukupna aktiva središnje banke na kraju studenog iznosila 86 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od 4,9 posto odnosno mjesečni rast od 2,4 posto. U odnosu na kraj 2010. godine ukupna aktiva HNB-a porasla je za 7,3 milijarde kuna odnosno 9,2 posto. Kada se promatraju trendovi inozemne aktive (odnosno međunarodnih pričuva koje se sastoje od oročenih depozita u stranim bankama te plasmana u vrijednosne papire denominirane u stranim valutama) oni su isti kao i kod ukupne aktive s obzirom da inozemna aktiva odnosno međunarodne pričuve čini 99,6 posto ukupne aktive HNB-a.
Nadalje, uzimajući u obzir da je većina inozemne aktive denominirana u eurima, slabljenje kune u odnosu na euro od 2,1 posto godišnje, dodatno je pridonijelo povećanju kunskog izraza inozemne aktive na godišnjoj razini, pišu RBA analitičari. U kategoriji potraživanja od banaka s oko 13 milijuna eura koliko su potraživanja iznosila posljednjih dvije godine narasla su na 114 milijuna kuna. Navedeno je posljedica kratkoročnih kredita za likvidnost koji su na kraju studenog iznosila 102 milijuna kuna dok se 12,3 milijuna kuna odnosi se na ostale kredite.
Povećanje je zabilježeno i u kategoriji potraživanja od središnje države koja su s nule narasla na 250 milijuna kuna, a podrazumijevaju dospjela potraživanja od državnog proračuna nastala na osnovi obavljanja platnog prometa, te na osnovi obveza izvršenih prema MMF-u i stranim bankama. Potraživanja od ostalih domaćih sektora blago su se smanjila te iznose 3,5 milijuna kuna. Na strani pasive, njena najveća komponenta, primarni novac zabilježio je godišnji rast od 9,8 posto premašivši 60 milijardi kuna (+1,9 posto mjesečno) pri čemu je mjesečni rast primarnog novca isključivo posljedica rasta depozita banaka (računa za namiru i obvezna pričuva banaka).
Inozemna pasiva (obuhvaća kredite primljene od MMF-a te obveze prema međunarodnim financijskim institucijama i stranim bankama) iznosila je 27 milijuna kuna što je godišnji rast od 18,2 posto, odnosno 26,5 posto mjesečno. Unatoč mjesečnom padu depoziti države su s iznosom od 6,3 milijardi kuna za preko milijardu kuna veći nego u studenom 2010., zaključuje se u analizi.