DZS: nastavljen pad deficita robne razmjene

Objavljeno: 02.09.2010. 11:56

Posljednji podaci DZS-a za srpanj pokazali su nastavak povoljnih trendova u robnoj razmjeni s inozemstvom.

Robni izvoz je u srpnju iznosio 696,8 milijuna eura. Iako je na mjesečnoj razini već drugi mjesec za redom zabilježen pad, na godišnjoj je razini vrijednost robnog izvoza nastavila s rastom (6,2%) što je očekivano rezultat oporavka potražnje u zemljama nama najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima.

U eurima izražena vrijednost robnog uvoza porasla je 0,6% na godišnjoj razini na što su utjecaj imala i tečajna kretanja (aprecijacija kune) budući da je vrijednost uvoza izražena u kunama zabilježila pad od 1%. Ipak, kretanje uvoza nešto je povoljnije nego prethodnih mjeseci što je posljedica jednim dijelom baznog učinka, ali i dobrih turističkih pokazatelja u srpnju koji su se odrazili i na rast prometa u trgovini na malo. Snažniji rast izvoza od rasta uvoza pozitivno je djelovao na razinu deficita robne razmjene. Iako nešto slabije no prethodnih mjeseci deficit robne razmjene nastavio je bilježiti pad (-5,1% godišnje). Istovremeno, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 52,6% što je za 2,8 postotnih bodova više nego prošlogodišnjeg srpnja.

U prvih sedam mjeseci ove godine robni izvoz je iznosio nešto manje od 5 milijardi eura te je za 12,8% bio viši nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istovremeno je robni uvoz iznosio 8,5 milijardi eura (5,2% niže nego lani). Promotrimo li kretanja izvoza prema NKD-u vidimo kako je najveći doprinos rastu ukupnog izvoza došao iz prerađivačkog sektora (u kojem je ostvareno 91% ukupnog izvoza). Od siječnja do srpnja izvoz u prerađivačkom sektoru porastao je 15,1% godišnje, što je prvenstveno posljedica rasta izvoza u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnji) za 80,6%. Najveći doprinos padu ukupnog uvoza u prvih sedam mjeseci također je došao iz prerađivačkog sektora (-6,6%), u kojem je najveći pad robnog uvoza bilježio segment proizvodnje strojeva i uređaja (-22,1% godišnje).

Nastavak povoljnih trendova u robnoj razmjeni rezultat je cikličkih kretanja u gospodarstvu, a ne strukturnih promjena te povećanja konkurentnosti. Očekujemo kako bi i podaci za kolovoz trebali pokazati slične trendove. Izvozna aktivnost na godišnjoj će razini vjerojatno nastaviti rasti potaknuta rastom potražnje u zemljama najvažnijim partnerima. Prema kraju godine očekujemo i oporavak domaće potražnje pa bi se i uvozna aktivnost mogla blago intenzivirati. S obzirom da bi rast izvoza trebao biti veći od rasta uvoza, očekujemo da će deficit robne razmjene nastaviti padati ali sporije nego u prethodnim mjesecima.


Napišite komentar

:

:

:

5 + 8 ?


Lidercentar