DZS: potrošnja kućanstava 4,3 tisuće kuna veća od raspoloživih sredstava
Statistički, ukupno raspoloživa sredstva kućanstava u prošloj su godini iznosila 89.078 kuna, a u strukturi tih sredstava zamjećuje se rast udjela podignutih kredita i štednih uloga.
Najveći udio u raspoloživim sredstvima imali su raspoloživi dohoci (od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, mirovine, transferi) i s iznosom od 79.274 kune njihov je udio 88,99 posto.
No, statistika pokazuje da je unatoč rastu u apsolutnim iznosima za 1,8 tisuća kuna u odnosu na 2007. godinu, udio dohotka u ukupno raspoloživim sredstvima kućanstava manji (2007. udio je bio 89,52 posto).
Rast udjela pak zamjetan je kod podignutih kredita i štednih uloga – kućanstva su prošle godine podignula 7.191 kunu kredita, ili 777 kuna više nego godinu prije, dok su prosječni iznosi podignute štednje porasli za oko 300 kuna, na 1.642 kune.
U ukupnoj strukturi raspoloživih sredstava udio podignutih kredita tako je premašio 8 posto, a udio podignutih štednih uloga bio je 1,84 posto.
Statistika iz ankete o potrošnji pokazuje i da su hrvatska kućanstva u prošloj godini za otplate kredita s kamatama izdvojila 5.374 kune, što je u ukupnoj potrošnji od preko 93 tisuće kuna udio od 5,75 posto.
Za štednju (klasična štednja, životno osiguranje i dobrovoljno mirovinsko osiguranje) prosječno su izdvojila 2.284 kune.
U ukupno upotrijebljenim sredstvima najveći udio, gotovo 80 posto, što je više od 74,5 tisuća kuna odnosi se na izdatke za potrošnju, od čega se gotovo trećina (23,9 tisuća kuna) trošila na hranu i bezalkoholna pića, a četvrtina na stanovanje (10,3 tisuće kuna) i prijevoz (gotovo 9 tisuća kuna).
Izdaci kućanstava za potrošnju u odnosu na godinu prije povećani su za nešto više od 500 kuna, ali je znatno više, oko 2,7 tisuća kuna, na ukupno 10.662 kune, povećan iznos za investicije u kuću, stan i imovinu.
Statistika o opremljenosti kućanstava pokazuju da je u prošloj godini 98 posto hrvatskih kućanstava imalo hladnjak, 97,4 posto TV u boji, 93,4 posto stroj za pranje rublja, 74 posto zamrzivač, a 58,1 posto automobil.
U odnosu na 2007. najviše je povećan broj kućanstava koja su opremljena DVD-ima (s 35,3 na 41,8 posto), osobnim računalima (s 34,5 na 37 posto), mikrovalnim pećnicama (s 27,1 na 33,2 posto) i klima uređajima (sa 19,8 na 23,5 posto).
Statistika o utrošenim količinama nekih prehrambenih proizvoda pokazuje da je svaki član kućanstva u prošloj godini u prosjeku pojeo 73 kilograma kruha, popio 74,8 litara mlijeka, pojeo 144 komada jaja, 41,2 kilograma krumpira.
Najčešće se pak od mesa jelo meso peradi, po članu 17 kilograma, svinjetine 15,5 kilograma, govedine 9,1, a teletine svega 2 kilograma.
To je otprilike kao i godinu prije, a pad statistika bilježi kod potrošnje pića, primjerice mineralne i izvorske vode (sa 32 na 28,5 litara), vina (sa 10,8 na 9 litara), piva (sa 20 na 17 litara).