ECB nastavlja s opreznošću
U obraćanju javnosti predsjednik ECB-a Trichet pojasnio je kako se odluka temelji na očekivanjima slabljenja inflatornih pritisaka uslijed pada cijena roba i usporavanja gospodarske aktivnosti eurozone i svijeta, što je u skladu s posljednjim podacima Eurostata prema kojima je godišnja stopa inflacije u eurozoni pala s 1,2% u veljači na 0,6% u ožujku. Očekivanja ECB-a o ekonomskim kretanjima nisu se bitnije promijenila u odnosu na ožujsko zasjedanje, te je Trichet ponovio kao se procjenjuje da će ekonomska aktivnost eurozone ostati slaba tokom 2009. godine, a postupan se oporavak očekuje tokom 2010. Trichet je također naglasio kako su rizici po procjene ujednačeni odnosno pad cijena roba i brojne mjere donesene za oporavak gospodarstva mogle bi imati snažniji pozitivan utjecaj nego što se trenutno procjenjuje. Podsjetimo da su se zemlje članice G-20 prošloga tjedna usuglasile da se MMF-u odobri dodatnih bilijun dolara za pozajmice ugroženim zemljama u razvoju i siromašnim zemljama, te za poboljšanje globalne likvidnosti, što je još jedna mjera koja donosi optimizam u pogledu budućih kretanja. No, s druge strane, kriza financijskog sektora i protekcionistički pritisci mogli bi ugroziti realan sektor jače no što se očekuje. Trenutna procjena ECB-a govori o padu BDP-a eurozone u 2009. između 2,2 i 3,2%.
Iako su se očekivanja tržišta po pitanju prošlotjedne odluke kretala i do -50 baznih bodova, ECB je pomalo razočarala odlučivši se na umjereniji pristup, što se tumači ne samo uobičajenom opreznošću ECB-a već i prvim naznakama stabilizacije realnog sektora. U skladu s Trichetovim najavama da će ECB pričekati svibanj za donošenje novih nestandardnih mjera borbe s krizom, predviđa se da bi tada mogao uslijediti novi \”rez\” kamata, a također se nagađa da bi se ECB mogla odlučiti na dodatne mjere za poboljšanje likvidnosti eurozone, kao što je otkup korporativnih obveznica.
Očekujemo da će u nadolazećim danima pasti i referentna stopa tromjesečnog Euribora (odluka se primjenjuje od 08. travnja) koja od listopada prošle godine, otkada je ECB počela spuštati bazični kamatnjak, uglavnom slijedi njegovo kretanje, iako je od početka zahuktavanja globalne krize tromjesečni Euribor u pojedinim razdobljima bio znatno viši od ECB-ove stope (u prosincu 2008, primjerice, više od 50 bb), što je odražavalo nepovjerenje na tržištu međubankarskog kreditiranja
uslijed međusobne zabrinutosti oko kvalitete imovine tržišnih sudionika. No, u veljači i početkom travnja ove godine svjedočili smo i obrnutom trendu nižeg tromjesečnog Euribora od ECB-ove ključne stope, što je posljedica visokog \”kamatnog koridora\” određenog rasponom između stope na depozite (0,25%) i ključne kamatne stope (1,25%). Visok \”kamatni koridor\” mjera je kojom je ECB pokušala banke potaknuti na kreditnu aktivnost umjesto na \”gomilanje\” likvidnosti, no uslijed toga je kamatna stopa na depozite postala relevantna za formiranje tržišnih kamata. Kamatna stopa na prekonoćne pozajmice eurozone (Eonia), negdje je na pola puta između stope na depozite i ključne kamatne stope, a raspon između tromjesečnog Euribora i Eonie u ovoj je godini varirao od 0 do 100 baznih bodova (krajem ožujka jedan je dan čak bio i negativan). Ovakvih odstupanja ne bi bilo kada bi se ECB odlučila na politiku ciljanog raspona kamatnih stopa s dužim dospijećem (primjerice na 3 ili 6 mjeseci) kao što to čini Å vicarska središnja banka. Kako se manevarski prostor upravljanja kamatama iscrpljuje, možda je i to bude jedna od opcija Europske središnje banke u nadolazećim mjesecima.