EIZG: u 2008. rast BDP-a za 4 posto, u 2009. usporavanje na 3,8 posto
Nakon solidnog rasta u prvom tromjesečju, hrvatsko je gospodarstvo u drugom tromjesečju počelo usporavati – BDP je u drugom tromjesečju ove godine porastao za 3,4 posto, nakon 4,3 postotnog rasta iz prvog tromjesečja, podsjeća se u priopćenju EIZG-a u povodu najnovijeg broja publikacije \”Croatian Economic Outlook Quarterly\”.
Slabljenju aktivnosti ponajviše je doprinijelo usporavanje rasta osobne potrošnje, uzrokovano rastućom inflacijom i skromnim povećanjem plaća, a unatoč blagom oporavku izvoza, povećan je i trgovinski deficit, kao i deficit tekućeg računa platne bilance. Ipak, u drugom je tromjesečju zabilježen značajan rast investicija, od 12,6 posto na međugodišnjoj razini, uz kontinuirano snažnu građevinsku aktivnost, navode iz Instituta.
No, upozoravaju i da posljednji pokazatelji o industrijskoj proizvodnji i prometu u trgovini na malo potvrđuju usporavanje gospodarske aktivnosti.
Prognoze EIZG-a pokazuju da bi gospodarska aktivnost trebala porasti za 4 posto u 2008. i 3,8 posto u 2009. godini.
Takve projekcije, ističu analitičari Instituta, pretpostavljaju umjereno prenošenja negativnih učinaka međunarodne financijske krize na realni sektor hrvatskog gospodarstva.
Ipak, očekuju da će doći do usporavanja investicijske aktivnosti s 10,2 posto predviđenih za 2008. na 4,3 posto u 2009., kao i do sporijeg rasta uvoza, dok bi se izvoz trebao oporaviti, što bi trebalo pridonijeti smanjenju deficita na tekućem računu bilance plaćanja (sa 11,1 posto BDP-a u ovoj na 10,6 posto BDP-a u 2009.).
Nakon što je tijekom ljeta zabilježena rekordno visoka stopa inflacija od 8,4 posto (u srpnju), ona je smanjena na 6,4 posto u rujnu, a u EIZG-u očekuju da će inflacijski pritisci postupno oslabiti.
U ovoj godini očekuju prosječnu stopu inflacije od 6,3 posto, dok bi se u 2009. ona trebala spustiti na 3,8 posto. Time bi se, dodaju, omogućilo povećanje osobne potrošnje, što bi trebalo povoljno djelovati i na ukupan rast.
Analitičari Ekonomskog instituta procjenjuju da će tržište rada osjetiti posljedice usporavanja gospodarstva. Iako će osnovni trendovi ostati pozitivni, imat će smanjeni intenzitet. Tako bi se stopa nezaposlenosti sa 13,4 posto, koliko se očekuje u ovoj godini, u 2009. trebala smanjiti na 12,9 posto.
\”Usporavanje gospodarske aktivnosti predstavljat će ozbiljan izazov za fiskalnu politiku koja mora pronaći ravnotežu između odgovarajućeg poticaja gospodarstvu i potrebe smanjivanja fiskalnog deficita u uvjetima povećane osjetljivosti svjetskih financijskih tržišta\”, poručuju iz Instituta.
Analitičari Ekonomskog instituta upozoravaju i na rizike vezane uz iznijete prognoze. Pri tom prevladava rizik da gospodarska kretanja budu nepovoljnija od projiciranih ukoliko negativni učinci međunarodne financijske krize na svjetsko i domaće gospodarstvo budu veći od očekivanja, zaključuju iz EIZG-a.