Galinec: Hrvatska može relativno dobro proći kroz financijsku krizu
Na predstavljanju publikacije časopisa Banka i tvrtke To One \”Investicijski fondovi\”, čiji je glavni urednik, Galinec je kazao i kako hrvatska situacija može biti znatno drukčija od globalne, jer je naš financijski sektor neusporedivo jači i stabilniji od nekih sustava zemalja regije, ali i u svijetu.
Hrvatske su banke dobro kapitalizirane i imaju visoku likvidnost, ali taj kapital banke \”drže u grču\”, čekajući na promjenu raspoloženja na tržištu, odnosno na neki trend stabilnosti kako bi se taj kapital vratio na tržište, rekao je Galinec.
Predsjednik Uprave Erste vrijednosnih papira Marin Hrešić iznio je i procjenu analitičara te kuće da se u narednom razdoblju i dalje mogu očekivati nestabilna kretanja na tržištu, ali bez dramatičnih padova. Ipak, dodao je, strani analitičari očekuju da će tržišta ove regije nešto zaostajati za razvijenijim tržištima u povratku na razine od prije krize.
Na upit koji su sektori \’sigurni\’ za ulaganje u vrijeme krize, sudionici predstavljanja publikacije istaknuli su da je ova kriza pokazala kako stara pravila za preživljavanje krize više ne vrijede, jer vlada velika neizvjesnost kako će izgledati potražnja za bilo kojom robom ili uslugom, što dovodi do zastoja i u trgovini i u nizu proizvodnih sektora.
Ipak, Hrešić je kazao da su dionice iz telekom i uslužnog, odnosno \’utility\’ sektora, poput prijenosa električne energije, zabilježile nešto manje padove cijena u odnosu na ostale, što bi se moglo shvatiti kao preporuka za ulaganje.
Govoreći pak o novom zakonu o tržištu kapitala i više od 70 podzakonskih akata koji će se na njemu temeljiti, Hrešić je ocijenio da oni, bez obzira na veliku kompleksnost, donose puno jasnija i detaljno propisana pravila igre na tržištu kapitala od dosadašnjeg zakona.
Budućim se zakonom bavi i ovo, osmo izdanje publikacije \”Investicijski fondovi\”, zajedno s pregledom stanja u hrvatskoj fondovskoj industriji, koja se u najtežoj poslovnoj godini do sada suočila primjerice sa smanjenjem imovine pod upravljanjem investicijskih fondova u devet ovogodišnjih mjeseci sa 30 na manje od 15 milijardi kuna.