Glavni ekonomisti banaka: u 2010. pad BDP-a za 1,1 posto
Čak pet od šest glavnih ekonomista najvećih hrvatskih banaka očekuje nastavak pada gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u 2010. godini, a prosječni očekivani pad iznosi 1,1 posto.
Najveći pesimist očekuje pad od 2 posto, a najveći optimist očekuje zadržavanje gospodarske aktivnosti na prošlogodišnjoj razini, pokazala je anketa o ekonomskim izgledima u ovoj godini koju je Hrvatska udruga banaka (HUB) provela tijekom siječnja.
Među ekonomistima i dalje prevladava pesimizam. U kretanjima mjesečnih indikatora poput industrijske proizvodnje i trgovine nisu pronašli tragove novih trendova koji pokazuju prema gore.
Očekivanja su prilično ujednačena kada su u pitanju osobna potrošnja i investicije, pa tako prosječni očekivani pad osobne potrošnje iznosi 1,2 posto, dok je prosjek kod bruto investicija smanjenje od 4,2 posto.
Razlike su veoma velike kada je riječ o očekivanom kretanju izvoza – prosječno se očekuje pad za 1,1 posto, no raspon prognoza proteže se od pada za 5,7 posto pa do rasta za 3,5 posto.
Prosječno očekivanje stope nezaposlenosti šest glavnih ekonomista banaka prema ILO metodi iznosi 10,6 posto. Očekivanje je razmjerno izjednačeno – najveći optimist očekuje stopu od 9,5 posto, a najveći pesimist 12,5 posto.
Istodobno očekuju stagnacija realnih plaća (prosjek -0,2 posto) pri čemu se raspon očekivanja kreće od -1,5 do +0,5 posto.
Mirnoći plaća trebala bi pomoći mirnoća inflacije, a u očekivanjima ekonomista nema traga deflaciji o kojoj se puno govorilo proteklih dana, napominju iz HUB-a. Očekivanja konvergiraju oko godišnje stope inflacije od 2,7 posto za 2010.
Očekivani deficit konsolidirane opće države iznosi 3,8 posto BDP-a i unutar je uskoga raspona prognoza čije su granice postavljene na 3 i 5 posto.
S obzirom na dubinu krize i usporedive pokazatelje u drugim zemljama ovaj će se deficit moći financirati, premda je nešto veći od onoga kojeg planira Vlada, navodi se.
Razlika između vladinih projekcija i očekivanja ekonomista može se objasniti razlikom u očekivanom tempu gospodarskoga rasta (Vlada ne očekuje daljnji pad u 2010.), pojašnjavanju iz HUB-a.
Očekivanje pak da će vanjski dug dosegnuti vrijednost godišnjeg BDP-a (omjer 100,2 posto uz vrlo uzak raspon prognoza) na prvi pogled djeluje upozoravajuće.
Međutim, rast omjera vanjskog duga i BDP-a u 2009. i 2010. u velikoj će mjeri nastati zbog kontrakcije BDP-a. Ukupna vanjska pozicija ne izgleda bitno lošije nego ranijih godina jer se deficit tekućeg računa bilance plaćanja smanjuje. Ekonomisti očekuju deficit od 4,6 posto BDP-a, što je dvostruko manje nego 2008.
Ekonomisti, napominju iz HUB-a, očekuju da ćemo i 2010. biti u situaciji u kojoj će stabilnost biti na visokoj cijeni. Ne očekuju nikakve potrese ili iole značajnije poremećaje kada su u pitanju monetarna politika, kamatne stope i tečaj.
Neki ekonomisti očekuju spuštanje kamatne stope na obratnim repo aukcijama HNB-a tijekom godine, no u očekivanjima kamatnih stopa i tečaja ne vide se posljedice takvoga poteza. Kamatne stope na 90 dana trebale bi ostati čvrsto unutar raspona 4 – 5 posto, a prinosi na državne obveznice između 5 i 6 posto. Tečaj ne bi trebao iskočiti izvan intervala koji se potvrđuje već kroz dugi niz godina.
Glavni ekonomisti šest banaka ističu da su u anketi iznosili svoje osobne stavove, a ne službene stavove svojih banaka odnosno, njihovih Uprava.