HGK neugodno iznenađena najavama uvođenja carina na hrvatske prehrambene proizvode u BiH
U HGK smatraju da je nužno zadržati postojeće uvjete međusobne razmjene te pozivaju nadležne institucije da ulože dodatne napore u daljnje jačanje međusobnih gospodarskih veza.
Reakcija HGK je uslijedila nakon što je jučer Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine u prvom čitanju podupro prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje čijim bi se konačnim donošenjem kršio Sporazum o zoni slobodne trgovine u središnjoj Europi (CEFTA). Zakon predviđa ponovno uvođenje carinskih pristojba za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz zemalja u okružju.
\”Legitimno je pravo i obveza svake države da zaštiti svoju proizvodnju, međutim to se može činiti samo u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama\”, ističe predsjednik HGK Nadan Vidošević.
Napominje kako su hrvatski proizvođači hrane oduvijek bili korektni partneri i investitori na tržištu BiH, a kvaliteta hrvatskih prehrambenih proizvoda neupitna je kod BiH potrošača.
\”Smatramo da je nužno zadržati postojeće uvjete međusobne razmjene te pozivamo nadležne institucije da ulože dodatne napore u daljnje jačanje međusobnih gospodarskih veza, a ne prepreka\”, riječi su predsjednika HGK Nadana Vidoševića koje se navode u priopćenju.
Iz HGK podsjećaju da Hrvatska i BiH dugi niz godina primjenjuju Ugovor o slobodnoj trgovini, koji je karakterizirala asimetričnost budući da su se u Hrvatskoj carine ukinule danom njegove primjene, a u BiH postupno u razdoblju od tri godine. Specifičnost tog Ugovora, dodaju, bila je potpuna liberalizacija trgovine kako za industrijske tako i za poljoprivredno-prehrambene proizvode.
\”Hrvatska je tim Ugovorom izašla u susret BiH kako bi BiH ostavila vremenski period za prilagodbu konkurentnijem uvozu i razvoju domaće proizvodnje. Nakon stupanja na snagu Ugovora došlo je do rasta međusobne razmjene pri čemu je izvoz prehrambenih proizvoda iz BiH u RH rastao brže nego hrvatski izvoz u BiH\”, navode iz HGK.
Kao primjer navode da je izvoz hrane iz BiH u Hrvatsku od 1997. do 2008. godine povećan s 35 milijuna dolara na 115 milijuna dolara, odnosno 228 posto, dok je rast hrvatskog izvoza u BiH istodobno iznosio 108 posto.
U HGK drže da bi se jednostranim uvođenjem carina poremetili vrlo razvijeni i dobro uhodani trgovinski tijekovi i poslovni odnosi, a došlo bi i do preusmjeravanja dijela trgovine.
Već primjenom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU dolazi do promjene uvjeta poslovanja na BiH tržištu s obzirom da je BiH predvidjela postupnu liberalizaciju svoga tržišta za proizvode s podrijetlom iz EU.
\”Stoga smo posebno iznenađeni što BiH u vrijeme liberalizacije svoje trgovine s EU donosi mjere kojima ograničava trgovinu i stavlja hrvatske proizvođače u neravnopravan položaj u odnosu na iste iz EU, a Hrvatska je važan vanjskotrgovinski partner BiH. Ovom mjerom bilo bi pogođeno oko 40 posto hrvatskog prehrambenog izvoza\”, stoji u priopćenju.
Iz HGK podsjećaju i da CEFTA sporazum predviđa mogućnost uvođenja zaštitnih mjera, ali samo u situacijama kada postoje opravdani razlozi. Međutim, dodaju, do sada provedene analize unutar HGK pokazuju da ne postoje ekonomski razlozi za eventualno uvođenje zaštitnih mjera od strane BiH te stoga pozivaju nadležne službe BiH da iskoriste raspoložive mehanizme unutar CEFTA-e što su se obvezale učiniti prihvaćanjem ovog sporazuma.