HNB: U 2009. pad kredita stanovništvu
Prema posljednjim podacima HNB-a prosinac je donio blagi pad ukupnih kredita u odnosu na siječanj (pad je iznosio 654 milijuna kuna). Tako su na kraju 2009. ukupni krediti poslovnih banaka iznosili 252,3 milijarde kuna, što je 5,7 milijardi kuna, odnosno 2,3% više u odnosu na kraj 2008. Značajne promjene mogu se primijetiti u strukturi kredita. Krediti stanovništvu bilježili su gotovo tijekom cijele godine pad na godišnjoj razini pa je stanje na kraju 2009. iznosilo 122,9 milijardi kuna kredita stanovništvu, dok je na kraju 2008. ta veličina iznosila 126,6 milijardi kuna.
Najvažnija stavka kredita stanovništvu, stambeni krediti, ostvarivali su puno manje godišnje stope rasta nego prethodnih godina, posebno u drugom dijelu 2009. pa je na kraju 2009. iznos stambenih kredita veći za svega 1,2% nego na kraju 2008. Usporedbe radi, na kraju 2008. godišnji rast stambenih kredita iznosio je 15,7%. Obzirom da su drugi oblici kreditiranja stanovništva bilježili negativna kretanja, porastao je udio stambenih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu na 43,1% (s 41,3% na kraju 2008.).
Kreditiranje poduzeća i države poraslo je u prošloj godini. Međutim taj je rast bio puno veći na strani države nego poduzeća, posebno na početku godina, kada je pristup inozemnim izvorima financiranja bio ograničen. Naime, kreditiranje države tijekom cijele je godine raslo dvoznamenkastim godišnjim stopama, a u travnju i svibnju čak troznamenkastim (106,5, odnosno 104,1%). Prema kraju godine, s drugim izlaskom države na inozemno tržište kapitala, smanjila se potreba za njenim financiranjem kreditima domaćih banaka pa su i godišnje stope rasta postajale sve manje.
Nakon relativno snažnog rasta proteklih godina, posebno 2005. godine, 2006. i 2007. godine, krediti poduzećima u 2009. sve do listopada bilježili su stagnaciju, a godišnje stope rasta bivale su sve manje pa su na kraju 2009. krediti poduzećima iznosili 98,7 milijardi kuna, što je 2% više nego na kraju 2008. Stagnacija u prvom dijelu godine bila je prvenstveno posljedica orijentacije banaka državi, kao najsigurnijem komitentu.
U zadnjem tromjesečju, unatoč relativno velikom višku likvidnosti u sustavu, kreditiranje poduzeća tek se blago ubrzalo. Razlog tome možemo tražiti u činjenici da veliki dio korporativnog sektora nije zadovoljavao uvjete za odobravanje kredita. U ovoj godini ne očekujemo oporavak kreditiranja sektora stanovništva, osobito iz činjenice da bi se negativni trendovi na tržištu rada mogli nastaviti tijekom prve polovice godine. Poduzeća bi ipak mogla bilježiti blage stope rasta čemu bi trebao pridonijeti i Vladin paket mjera pomoći gospodarstvu, kojim se želi potaknuti banke na odobravanje kredita poduzećima koja su prije gospodarske krize uspješno poslovala. Korištenje modela koji uključuje državna jamstva u ukupnom iznosu od 2 milijarde kuna, otvara ipak rizik povećanih potreba države u slučaju eventualnih aktiviranja jamstava, a time i većeg proračunskog manjka. (RBA)