HNB: U 2009 rast deviznih i smanjenje kunskih depozita
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti poslovnih banaka (depozitni novac te štedni i oročeni kunski i devizni depoziti) na kraju studenog su iznosili 206,4 milijarde kuna, što je 583,9 milijuna kuna ili 0,3% manje nego na kraju prošlog mjeseca. Na godišnjoj razini, dakle na kraju 2009. u odnosu na kraj 2008. ukupni su depoziti porasli nešto više od milijardu kuna (0,5%). Nakon rasta u studenom, iznos štednih i oročenih depozita u prosincu je zabilježio pad na mjesečnoj razini od 1,7 milijardi kuna ili 1%.
Navedenom padu pridonio je pad i deviznih i kunskih depozita, a pri tome je na pad u kunama izraženog deviznog dijela depozita utjecalo mjesečno jačanje kune prema euru za 0,16%. Devizni su depoziti na kraju godine iznosili 135,4 milijarde kuna, što je 18,2 milijarde kuna (15,5%) više nego na kraju 2008., dok se iznos kunskih štednih i oročenih depozita spustio na 39,1 milijardi kuna, nastavljajući tako trend pada koji je počeo u siječnju 2009. godine.
Štedni i oročeni kunski depoziti padaju sve brže pa je tako ostvareni godišnji pad na kraju 2009. iznosio 21,8%. Rast depozita po viđenju na mjesečnoj razini, koji su na kraju 2009. dosegnuli gotovo 32 milijarde kuna (što je najviša razina u prošloj godini) konačno pokazuje na nešto povoljniju situaciju što se likvidnosti trgovačkih društava tiče, posebno ako se uzme u obzir da je ostvarenom godišnjem padu od 16,4% znatno više pridonijelo smanjenje depozita po viđenju kod stanovništva nego kod poduzeća.
Promatrano po sektorima, u odnosu na kraj 2008. i trgovačka društva i stanovništvo smanjili su iznos štednih i oročenih kunskih depozita, a povećali iznos deviznih. Tako je kunska štednja stanovništva pala na godišnjoj razini 24,4%, a trgovačkih društava čak 28,2%. Devizna štednja stanovništva povećala se u odnosu na kraj 2008. 15,2%, a trgovačkih društava 13,6%. U 2010. godini ne očekujemo znatniji rast depozita obzirom da nepovoljna kretanja na tržištu rada i smanjene investicije u gospodarstvu negativno djeluju na štedni potencijal stanovništva, kao sektora koji čini gotovo tri četvrtine ukupne štednje, iako su kamatne stope na oročene depozite još uvijek relativno visoke u odnosu na prinose od alternativnih oblika dugoročnih ulaganja.