Hrvatska 20. na ljestvici zemalja prema indeksu decentraliziranosti
Studija koju je pripremio švicarski institut za ekonomska istraživanja BAK sa sjedištem u Baselu mjeri utjecaj decentralizacije na gospodarstvo, kao i kvalitetu obrazovanja i inovacija u 26 europskih zemalja, uključujući ne-članice Å vicarsku, Norvešku i Hrvatsku, a zbog veličine isključujući Luksemburg, Sloveniju, Cipar i Maltu.
Kao najcentraliziranija se zemlja pokazala nova članica Europske unije Bugarska, a slijede je baltičke države, Grčka, Hrvatska, Norveška, Irska, Danska i Francuska.
Hrvatska je osvojila ispodprosječnih 38 bodova u indeksu decentraliziranosti i nalazi se na 20. mjestu rang-ljestvice, pokazalo je to istraživanje.
Osim po vertikalnoj decentraliziranosti, gdje je osvojila 57 bodova i zauzela 3. mjesto na ljestvici, Hrvatska je u svim podindeksima osvojila manje od 50 bodova, navodi se dalje u izvješću.
Najmanje je bodova dobila u području administrativne decentralizacije, odnosno 13 bodova i 26. mjesto. U području financijske decentralizacije ima 40 bodova i zauzima 20. mjesto.
Vertikalna decentralizacija je pokazatelj administrativne rascjepkanosti zemlje koji sam za sebe ne otkriva puno o decentraliziranosti, te je stoga važno istodobno razmotriti i funkcionalnu i političku decentraliziranost.
Å to se tiče Hrvatske, ističe studija, njezine bi regije mogle imati značajnu moć u provedbi (85 bodova, 5. mjesto), no nemaju financijske mogućnosti za provedbu različitih zadataka jer je njihova autonomnost relativno mala.
\”Centralizam šteti razvoju zemalja nauštrb njihovih građana\”, kazao je Klaus Klipp, glavni tajnik Skupštine europskih regija, krovne organizacije regija iz 33 europske zemlje, koja je naručila navedeno istraživanje.