Izvoz pada sporije od uvoza
Uslijed takvih je kretanja iznos robnog deficita smanjen za 33,5 posto, a pokrivenost uvoza izvozom u prvih je pet mjeseci ove godine povećana na, doduše, još uvijek niskih 50,4 posto.
Deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine iznosio je 23,2 milijarde kuna, što je za 11,7 milijardi kuna manji manjak nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku
Smanjenje opsega robne razmjene posljedica je pada unutarnje i vanjske potražnje koji je primarno uzrokovan globalnom krizom, ali i zatečenim stanjem našeg gospodarstva, kažu analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore u najnovijim \”Gospodarskim kretanjima\”.
Napominju da su kretanja ukupnog robnog izvoza obilježena mjesečnim oscilacijama odnosno, pod utjecajem su tendencija kretanja brodogradnje, sezonskog izvoza ribe, cijena nafte itd.
Pritom je ipak mali broj onih djelatnosti koje kontinuirano bilježe izraženiji trend pada izvoza. Odnosno, kontinuirani trend pada, u posljednja tri mjeseca, bilježi se samo kod zemnog plina, kod proizvodnje računala, elektroničkih i optičkih proizvoda.
Istodobno je prisutan neprekinuti trend rasta samo kod vrijednosti izvoza pića, izvoza naftnih derivata te vrijednosti izvoza farmaceutskih proizvoda.
Iako u posljednja tri mjeseca petomjesečnog razdoblja izvoz naftnih derivata neprekidno raste (utjecaj rasta cijene sirove nafte na svjetskom tržištu), ipak je vrijednost tog izvoza u prvih pet mjeseci, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, znatno manja kao i kod ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja te djelovi za motorna i tračnička vozila), kemikalija i kemijskih proizvoda te otpada.
Najveći rast izvoza istodobno je zabilježen kod izvoza plina i to unatoč nepovoljnim kretanjima u posljednja tri mjeseca, te kod farmaceutskih proizvoda.
Vrijednost ukupnog robnog uvoza je u travnju i svibnju na mjesečnoj razini sve manja, ali to nije dovoljno dugo razdoblje da bi mogli govoriti o kontinuiranom trendu smanjivanja uvoza, smatraju analitičari HGK.
Osim toga, dodaju, jedine djelatnosti koje se izdvajaju po stalnom trendu u prvih pet mjeseci ove godine su uvoz duhanskih proizvoda i uvoz naftnih derivata i to zbog toga što se mjesečna vrijednost njihovog uvoza od početka godine gotovo konstantno povećava.
U odnosu na pet mjeseci prošle godine najviše je smanjen uvoz ostalih prijevoznih sredstava, motornih vozila, sirove nafte te metala, a najveći rast vrijednosti uvoza zabilježen je kod farmaceutskih proizvoda.