Fondovi.hr - investicijski fondovi

Predstavnici svih političkih opcija sjeli su tada za stol u nadi da će pronaći novi gospodarski koncept koji bi zemlji sa 400 000 stanovnika osigurao osnovu za ekonomski prosperitet.

Luksemburg je danas najveće europsko i drugo po veličini svjetsko investicijsko središte, a registrirano je više od 1900 investicijskih fondova koji posjeduju neto imovinu od 928 milijardi eura.

Å to je dovelo do toga da svaka važnija banka ili osiguravajuće društvo želi tamo imati svoje mjesto?

Guy Legrand predsjednik Dexia Banque Internationalea Luxembourg odgovorio je na to piranje; «…najvažnija je –europska direktiva iz 1985. g. Ona je izravno pridonjela tome da Luksemburg postane najpoželjnija lokacija svih europskih promotora investicijskih fondova. Ugrađivanjem Europske direktive u svoj pravni sustav Luksemburg je postao prva europska zemlja iz koje su investicijski fondovi locirani u njoj mogli bez posebne pravne procedure distribuirati svoje proizvode u sve države Europe.

Bio je to stvarni početak veličanstvena razdoblja Luksemburga koji još traje. Fond promotori banaka tražili su tada zemlju u kojoj bi udomaćili svoje investicijske fondove. Išli su u Francusku, Nizozemsku, Belgiju, Italiju, ali zbog najfleksibilnije investicijske klime izabrali su Luksemburg».

Nije samo Europska direktiva zaslužna za procvat financijske industrije. Nesmijemo zaboraviti da je u to vrijeme u Luksemburgu bila stabilna ekonomska, socijalna i politička situacija, pravna i fiskalna sigurnost, dobar kreditni rejting, administracija specijalizirana za bankarski sektor, geografski položaj, moderna komunikacijska mreža, multijezičnost i poticajna porezna politika. Zakonom je određeno da porez na prihod iznosi 0%, na neto imovinu 0,05%, a na investicijske fondove 0,01%. Multijezičnost je dovela do toga da većina stanovnika, osim luksemburškog jezika, govore njemački, francuski, belgijski, a razumiju i engleski.

Prvu banku u Luksemburgu osnovali su njemački bankari još 1856.g. Tada je to bila jedina privatna banka u kontinentalnoj Europi koja je izdavala novac.

Danas su ondje kao fond promotori najbrojniji Å vicarci, zatim Amerikanci, pa sljede Njemci. Kao sedamdesetih godina, više od trećine radnika čine stranci od kojih većina svaki dan putuje na posao u Luksemburg, a posljepodne se vraća u matične zemlje (Belgija, Nizozemska, Francuska i Njemačka).

O snazi tih fondova govori i podatak da je unatoč nepovoljnim uvjetima na svjetskim tržištima (teroristički napad na SAD, globalna recesija, slučaj Enrona, Worldcoma i dr.) njihova aktivnost nastavila rast i uspjela zadržati drugo mjesto na svjetu. U samo jednoj godini neto imovina investicijskih fondova naraste za cca 6%.

Jansno je da tako snažna financijska industrija koja 90% svojih proizvoda distribuira izvan Luksemburga žudi za osvajanjem novih tržišta. Zbog toga je normalno da im sve zanimljivije postaje tržište srednje i istočne Europe, pogotovo nakon najave da bi se te državice mogle pridružiti EU, tj. prihvatiti Europsku direktivu iz 1985.g. Za investicijske fondove najzaintresaniji su pripadnici srednje klase, kojih će uskoro biti sve više upravo u tim novim članicama EU.

Luksmeburg je istaknuti međunarodni financijski centar te je najveća koncentracija financijskog sektora u Europskoj uniji, a i dalje dolazi sve više promotora investicijskih ustanova, centar je euroobveznica s velikim utjecajem na euro. Ekonomska struktura i geografski položaj prisilili su Luksemburg na tijesnu suradnju sa nekim državama, pa je tako sa Belgijom i Nizozemskom osnovao Benelux, ekonomsku uniju koja je bila prvi korak prema današnjoj Europskoj uniji.

Luksemburški fondovi u Hrvatskoj?

Konzultantska tvrtka SFM Group, članica jedne od najvećih globalnih investicijskih kompanija AIG (American International Group), smještena u Luksmeburgu , a od prije 5 godina prisutna u čŒeškoj, Slovačkoj i Sloveniji. SFM od početka prošle godine djeluje i u Hrvatskoj gdje je u suruadnji sa Hypo Alpe Adria bankom osnovao nekoliko domaćih investicijskih fondova koje savjetuje AIG.

Derek Chambres, direktor SFM Groupa za srednju i istočnu Europu uspoređuje slovačko i hrvatsko tržište; « Još 1999.g. u Slovačkoj je bilo samo desetak fondova koji su investirali samo u slovačke obveznice i dionice. Danas ih ima više od 150. Hrvatska je danas u sličnoj situaciji kao i Slovačka prije nekoliko godina. Bitna je razlika u tome što su slovački zakonodavci na vrijeme prepoznali koristi od toga da pojedinačni domaći investitor ima mogućnosti investiranja u strane fondove. Ako se to ubrzo ne dogodi u Hrvatskoj, tržište se neće razvijati, ostat će zatvoreno. Najvažnije je što prije shvatiti da se novac mora ulagati izvan zemlje kako bi mogao dolaziti u nju. Za mnoge luksemburške investicijske grupe Hrvatska je još nepoznanica. Naš je zadatak, kao i u ostalim tranzicijskim zemljama, educirati ih i upozoriti na investicijski potencijal u zemlji. Pokušavamo utjecati i na odgovorne ljude u Hrvatskoj da učine zemlju otvorenijom i slobodnijom za kretanje kapitala. Upravo to je preduvjet poslovanja luksemburških investicijskih fondova u Hrvatskoj».

Fondovi.HR