
Najveće iznenađenje u 2012. je rast vrijednosti grčkih i mađarskih dionica, no burze su porasle i u najbogatijim državama te u vodećim zemljama u razvoju. Hrvatska prva među lošima Dok glavni dionički indeks Zagrebačke burze Crobex već dva mjeseca "struže po dnu" (barem se nadamo da je doista dotaknuo dno i da neće više padati), zanimljivo je vidjeti gdje se hrvatsko tržište kapitala na kraju prvog mjeseca 2012. godine nalazi među ostalim zemljama svijeta. Kretanje nacionalnih indeksa prati i o njima redovno izvješćuje američka tvrtka Bespoke Investment Group pa smo tako 27. siječnja imali prilike saznati da su, od 78 promatranih zemalja, burze ove godine narasle u 59 država ili tri četvrtine, a pale su u 19 zemalja. Hrvatska se nalazi među zemljama u kojima je nacionalni indeks izgubio na vrijednosti, ali je izgubio najmanje - samo 0,01 posto. Rekorder po padu burzovnog indeksa u ovoj godini je Bangladeš sa minus 14,66 posto. Grčka se diže iz pepela No najveće iznenađenje je sigurno da se na četvrtom mjestu među zemljama s rastom vrijednosti dioničkog indeksa u siječnju ove godine nalazi - Grčka! Njezin je indeks porastao za 12,61 posto, a od Grčke su bili bolji samo Argentina (+18,11 posto), Rusija (+13,70 posto) i - još jedno iznenađenje! - Mađarska sa plus 12,77 posto. Svi Bricsi (uz Rusiju, Brazil, Indija i Kina) registrirali su snažan uzlet tržišta kapitala, a najbogatije zemlje svijeta iz skupine G7 zabilježile su u 2012. rast burzovnih indeksa između točno četiri (V. Britanija) i čak 10,88 posto (Njemačka). Rast Grčke i Mađarske mogao bi biti znak da burze najavljuju oporavak tih zemalja, no nema sumnje da najviše novca sada ide najbogatijima. Članak preuzet iz tjednog pregleda ST Investa d.o.o.

Prinos na 10-godišnje portugalske obveznice dosegnuo je 18,71 posto: tržišta procjenjuju da je vjerojatnost portugalskog bankrota u sljedećih pet godina 68 posto. Pregovori pri kraju Očekuje se da bi Grčka i njezini privatni kreditori ovoga tjedna mogli postići sporazum o dobrovoljnoj zamjeni postojećih obveznica - koje Grčka ne može iskupiti - za manji iznos u novcu i veći dio u novim obveznicama s rokom dospijeća od 30 godina i kuponom od oko 3,5 posto. Upravo je kamata bila najveći kamen spoticanja jer su privatni grčki vjerovnici, banke i osiguravatelji, tražili četiri posto, no političari EU, vjerojatno s podrškom SAD-a i MMF-a, prisilili su ih da se pomire i s manje od 3,5 posto, a da reprogram ostane dobrovoljan i da ne aktivira naplatu "polica osiguranja", credit default swapova. Grčki ministar financija Evangelos Venizelos rekao je Reutersu da je sporazum samo na jedan korak od finalizacije i da će pregovarači već ovoga tjedna biti u poziciji da kompletiraju zamjenu obveznica, ali da posao ipak neće biti okončan do europskog summita koji počinje danas (u ponedjeljak). No, dok se (barem privremeno) rješenje za Grčku nazire, analitičari se sve više okreću Portugalu: i njegove su obveznice na sekundarnom tržištu prošlih dana dosegnule rekordne prinose od skoro 19 posto. Taj prinos znači da tržište državnog duga procjenjuje kako je vjerojatnost da će Portugal proglasiti ogluhu porasla na 68 posto. Težak udarac u petak 13. Portugal je doživio težak udarac kada je rejting agencija Standard & Poor's u petak 13. siječnja njegovim državnim obveznicama odredila špekulativni bonitet. Od tog trenutka mnogi fondovi koji ne smiju držati "junk" obveznice počeli su ih rasprodavati, a izbačene su i iz European bond indeksa Citigroupa, tako da se one s dospijećem od 10 godina na tržištu trenutno mogu prodati jeftinije od 50 centi za euro nominale. Takav razvoj događaja za Portugal je osobito neugodan zato što bi se on prema programu pomoći koju je dobio od EU i MMF-a, vrijednom 78 milijardi eura, od svibnja 2013. trebao sam nastaviti refinancirati na privatnim tržištima. Pet mjeseci nakon tog roka, naime, na naplatu mu dospijeva novih devet milijardi eura državnih zadužnica. Portugal je ipak u nešto povoljnijoj situaciji nego Grčka budući da je njegovo gospodarstvo u boljem stanju, a javni će mu dug u 2012. dosegnuti "samo" 112 posto BDP-a. Članak preuzet iz tjednog pregleda ST Investa d.o.o.

Države zone eura i do sada su masovno kršile pravila Unije, a osobito je opasno što započete stroge mjere štednje guraju zemlje u sve dublju krizu. Limiti proračunskog deficita i javnoga duga postojali su i ranije no mnoge zemlje EU su ih ignorirale ili izigravale. Devalvacija eura prema dolaru Prošloga tjedna euro je pao na najnižu razinu prema dolaru u zadnjih 11 mjeseci (na 1,2983) pa mnogi analitičari predviđaju njegov skori pad i ispod 1,2 dolara za jedan euro, a ne isključuje se i klizanje prema paritetu, odnosno tečaju 1:1. S obzirom da je još u ljeto ove godine jedan euro vrijedio 1,45 dolara, ta njegova deprecijacija smatra se u SAD-u pravim slomom europske zajedničke valute i najboljim pokazateljem da ona jednostavno ne može opstati u obliku u kojem danas postoji. Europska Unija nastoji spasiti euro uspostavom čvršćih zajedničkih fiskalnih pravila, no to, pak, otvara novo ključno pitanje: zašto bi zemlje eura u krizi trebale ta pravila poštovati? Ista ta pravila, naime, postojala su i ranije, a veliki ih je broj zemalja ignorirao ili izigravao, što se najbolje vidi iz tablica u prilogu. Narušavanje suvereniteta Novi fiskalni pakt za eurozonu, koji bi nacionalni parlamenti trebali potvrditi sljedećih mjeseci, zadire u suverenitet članica na tri vrlo agresivna načina. Navest ćemo ih prema težini zadiranja. Prvo, zemlje članice će morati uvesti uravnotežene proračune kao ustavnu kategoriju, što će državama onemogućiti da u krizi vode anticikličnu politiku, odnosno da pomoću zaduživanja i deficita pomažu svojim privredama da izađu iz recesije kada se u njoj nađu. Drugo, zemlje članice morat će svoje nacionalne proračune, prije nego što ih usvoje njihovi parlamenti, slati na odobrenje tehnokratima u Bruxelles. Treće, ako će imati proračunski manjak veći od tri posto BDP-a, dobit će automatski kaznu, osim ako im 85 posto zemalja članica ne oprosti kaznu. No, broj glasova se određuje težinski - najveće gospodarstvo raspolaže s najviše glasova - što znači da će najveću težinu kod glasovanja imati Njemačka, a suvišno je i govoriti da se to mnogim narodima baš i neće svidjeti. Osobito zato što stroge mjere štednje koje su do sada već poduzete ne daju dobre rezultate, a građanima nanose sve nepodnošljivije tegobe. Primjer Irske Iz Irske dolaze vijesti kako je u trećem kvartalu ove godine zaposlenost pala za dodatnih 2,5 posto. Nezaposlenost muškaraca dosegnula je 17,6 posto, a žena 11,5 posto, dok je dugotrajno nezaposleno 56,3 posto ukupnog broja nezaposlenih. Unatoč tome, irska vlada pokušava u 2012. godini provesti smanjenje proračuna od čak 5,7 posto, a u godinama od 2013. do 2015 još 13 posto BDP-a. Analitičari upozoravaju da je to vrlo rizična strategija bez teorijskog uporišta. U jednom trenutku, politika će biti prisiljena prekinuti s oštrim mjerama kako bi zaustavila ljudske patnje, a tada će izlazak Irske iz eurozone biti neizbježan. Članak preuzet iz tjednog pregleda ST Investa d.o.o.

Podaci za 154 zemlje od 1970. do 2008. pokazuju da dužničke krize i osam godina nakon svog izbijanja smanjuju obujam proizvodnje za osam postotnih bodova. Dužničke krize koje se odvijaju u povoljnom ekonomskom okruženju reduciraju rast proizvodnje za golemih šest do deset postotaka Visoka cijena krize Drastično povećanje razine javnoga duga i velike poteškoće s financiranjem s kojima se suočavaju neke europske zemlje, pobudili su interes analitičara za probleme koje stvara pretjerano zaduživanje država. I premda je uobičajeno mišljenje kako dužničke krize mogu pričiniti veliku štetu nacionalnim gospodarstvima, rijetke su studije istražile utjecaj dužničkih kriza na proizvodnju, a još manje ih je obratilo pozornost na vrijeme potrebno za oporavak nakon epizoda dužničkih kriza. Taj nedostatak pokušali su ispraviti istraživači Međunarodnog monetarnog fonda Davide Furceri i Aleksandra Zdzienicka, a njihova otkrića publicirana su u petak 2. prosinca u working paperu pod naslovom "Kolika je cijena dužničkih kriza?" Ekonomska literatura dobro poznaje tri glavna kanala kroz koja državne dužničke krize utječu na obim proizvodnje. Prvi je isključivanje država s međunarodnih tržišta kapitala nakon ogluhe, koje je u povijesti u prosjeku trajalo oko četiri godine. Drugi je kanal povećanje troška zaduživanja, u prosjeku u visini od 400 bazičnih bodova u godini nakon ogluhe. Treći je kanal međunarodna trgovina: u prosjeku se obujam trgovine nakon bankrota država smanjio za osam posto godišnje. Izbjegnute zamke Empirijska istraživanja odnosa državnih ogluha i rasta općenito su pokazala da dužničke krize mogu prouzročiti znatno sažimanje proizvodnje. No ti rezultati imaju dva nedostatka: nisu razlikovali kontrakcije proizvodnje zbog autonomnih razloga od onih prouzročenih dužničkom krizom, i nisu pravili razliku između tečajnih, bankovnih i dužničkih kriza koje se vrlo često pretapaju i jedna drugu pokreću. Furceri i Zdzienicka pokušali su izbjeći te zamke i dodatno analizirati učinke dužničkih kriza na proizvodnju u kratkom i u srednjem roku. Učinke krize provjerili su na povijesnim podacima za 154 zemlje u razdoblju od 1970. do 2008. godine i dobili vrlo čvrste dokaze da dužničke krize nanose golemu štetu obujmu proizvodnje i u kratkom i u srednjem roku. Neposredno nakon dužničke krize rast proizvodnje smanjuje se za oko šest postotnih bodova. Posebno, dužničke krize koje se odvijaju u povoljnom ekonomskom okruženju reduciraju rast proizvodnje za krupnih šest do deset postotaka. A u situacijama kada se niti bankovna niti tečajna (valutna) kriza nisu dogodile dvije godine prije, za vrijeme, niti dvije godine nakon njihova početka, dužničke krize smanjuju stopu rasta proizvodnje za osam postotnih bodova. Dugotrajne posljedice Dužničke krize povezane su s golemim gubicima proizvodnje i u srednjem roku: osam godina nakon početka dužničke krize, obujam proizvodnje je oko deset posto manji od razine na kojoj bi se nalazio da se predkrizni trend rasta proizvodnje nastavio bez poremećaja. No, ono što je možda najvažnije u MMF-ovoj studiji o cijeni dužničkih kriza, jest empirijski nalaz da se rast proizvodnje ne usporava samo nakon što neka zemlja postane nesposobna otplaćivati svoj javni dug, nego i nakon što veličina javnoga duga, domaćega i inozemnoga, preskoči stanoviti prag. U zaključku studije navedeno je da se rast proizvodnje smanjuje za oko 1,8 postotnih poena kada udjel ukupnoga duga u BDP-u pređe 70 posto, a za 2,4 postotna poena kada inozemni javni dug preskoči 80 posto BDP-a. Hrvatski ukupni javni dug danas je oko 60 posto BDP-a. Članak preuzet iz tjednog pregleda ST Investa d.o.o. __________ *) How Costly Are Debt Crises? Davide Furceri i Aleksandra Zdzienicka, MMF Working Paper 11/280, prosinac 2011. www.imf.org

Cijene hrvatskih dionica posve su se odvojile od fundamenata i tonu kao kamen, u skladu s kretanjem cijena na glavnim burzama u svijetu. Zastrašujuća inercija Prošli tjedan donio je potop na ZSE-u: od 25 dionica u sastavu šireg indeksa Crobexa samo je jedna dionica zabilježila rast cijene na tjednoj razini (Riviera Adria, za 3,09 posto), a čak ih je pet doživjelo dvocifreni pad tržišne vrijednosti. Brzina pada Crobexa od gotovo pet posto je zastrašujuća i poprima veliku inerciju. Hrvatski indeks prošloga se petka spustio ispod oba zadnja lokalna minimuma (12. srpnja i 29. studenoga prošle godine) i brzo se približava kriznom dnu od 9. ožujka 2009. godine. Sada je još samo 458,47 bodova iznad katastrofičnog minimuma, a nastavi li padati brzinom iz prošloga tjedna, za propadanje do "drugoga dna" krize ili za snižavanje od oko 27 posto trebat će mu samo pet-šest trgovinskih dana. Prelijevanje krize Naravno, s AD Plastikom, Adrisom, Beljem... nije se dogodilo ništa što bi trebalo izazvati pad njihove tržišne vrijednosti od pet ili osam posto na tjedan. Riječ je o prelijevanju krize iz europskog okruženja, dodatno začinjenim povećanim autohtonim hrvatskim rizikom. Članak preuzet iz tjednog pregleda ST Investa d.o.o.
Jučer je trgovina na Wall Streetu počela prilično nervozno nakon objave da je broj ugovorenih kuća za gradnju u Americi pao u siječnju za 7,6% velikim dijelom zbog lošeg vremena.
To je svrstalo građevinski sektor među gubitnike jer je Dow Jones tog indeksa izgubio na vrijednosti 0,9%. Raspoloženje su podigle nove valuacije na tržištu pa je tako UBS poboljšao svoju preporuku za Coca Colu na „kupiti“ i Boeing na „neutralno“. Bank of America/Merrill Lynch poboljšao je svoju preporuku za Disney na „kupiti“. Tržište su oraspoložili i podaci iz izvješća o maloprodaji.
Od 28 trgovačkih lanaca, prošloga je mjeseca njih 76% ostvarilo bolje prodajne rezultate nego što se očekivalo. Pritom je najveći među njima, Wal-Mart najavio i povećanje dividende za 11%. Danas pak očekujemo izvješće o zaposlenosti u Americi za veljaču, a očekuje se da će stopa nezaposlenosti opet blago porasti s 9,7% na 9,8% i da će se broj nezaposlenih povećati za 50 tisuća.
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| USD | 5.754417 | 5.771732 | 5.789047 |
| GBP | 9.100475 | 9.127859 | 9.155243 |
| EUR | 7.556124 | 7.578861 | 7.601598 |
Tečajna lista na dan: 08.02.2012

Napišite komentar