Nastavljen rast depozita kod poslovnih banaka
Promatrajući isključivo depozite kod poslovnih banaka oni su tijekom veljače porasli za 2,93 milijardi kuna na 172,75 milijarde kuna. U usporedbi s krajem istog mjeseca lani promatrana razina depozita porasla je za oko 15,35 milijardi kuna. U relativnim iznosima rast je iznosio 9,8%, što predstavlja nastavak ubrzavanja godišnjeg rasta. Promatrajući kretanje depozita po sektorima i po valutnoj strukturi bilježimo očekivane promjene.
Naime, krajem promatranog mjeseca štedni i oročeni kunski depoziti kod poslovnih banaka iznosili su 49,43 milijardi kuna. U odnosu na siječanj to je smanjenje od 1,07 milijardi kuna, dok na godišnjoj razini kunski depoziti bilježe pad od 4,13 milijardi kuna odnosno od 7,7%. Također, već četvrti mjesec za redom bilježimo godišnje smanjenje kunskih depozita. Tijekom veljače kunski depoziti kod poduzeća zabilježili su neznatan pad koji je iznosio 11,5 milijuna kuna, dok je kod stanovništva zabilježen snažan pad koji je iznosio 1,24 milijarde kuna (u odnosu na prošlomjesečni skromni pad od 7 milijuna kuna).
Na godišnjoj razini kunski depoziti poduzeća zabilježili su snažan pad od 1,98 milijardi kuna odnosno od 11,2% Kod stanovništva je isto tako zabilježen pad od 783,6 milijuna kuna odnosno 3,1% što je prvi pad navedenih depozita još od prosinca 2007. Istovremeno, devizni depoziti nastavili su sa snažnim rastom tijekom veljače kada su povećani za 4 milijarde kuna na 123,33 milijarde kuna sveukupno. Na godišnjoj razini njihov rast je ubrzan na 18,8%.
Rast deviznih depozita kod stanovništva na mjesečnoj i godišnjoj razini bio je glavni generator rasta ukupnih deviznih depozita. Tako je stanovništvo povećalo svoju štednju u stranim valutama tijekom veljače za 2,60 milijardi kuna odnosno 2,6% na mjesečnoj razini. Kod poduzeća je isto zabilježen rast deviznih depozita, od 2,3% odnosno za 373,6 milijuna kuna. Ovogodišnji rast depozita u značajnoj mjeri je posljedica visokih razina kamatnih stopa na štednju, koji za sada uspješno nadmašuje negativne utjecaje na razinu štednje poput manjeg raspoloživog dohotka te pogoršane likvidnosti u gospodarstvu. U ovakvim okolnostima ne iznenađuje pad štednje u kunama, što je posljedično već dovelo i do smanjenja kunske kreditne aktivnosti domaćih banaka.