Pritisak informacija na burzovne investitore

Objavljeno: 12.12.2007. 17:04
Neke od tih informacija za burzu su važne, druge su manje presudne. Neke informacije na financijska tržišta djeluju posredno i nakon određenog razdoblja, dok druge djeluju na burzu odmah. U zadnjih nekoliko tjedana broj se vijesti koje objavljuju i analiziraju poslovni magazini opet povećava. Prvo su tu gospodarske novosti i spekulacije o budućoj kamatnoj politici u SAD-u i Europi te nakon toga još svakodnevne poslovne informacije kao što je na primjer 10 milijardi težak otpis potraživanja u vezi s američkim hipotekarnim instrumentima u jednoj od najvećih švicarskih banaka. Jesu li na kraju krajeva vijesti za burzu dobre ili loše?

Ako sumiramo sve političke i gospodarske događaje u svijetu, ne može se dati točan odgovor. Situacija nije crno-bijela. Stoga burzovni investitori sve učestalije o budućim kretanjima ispituju bankarske stručnjake, brokere i razne eksperte koji se sve više pojavljuju u medijima. I pakiraju odgovore u neprepoznatljive, duge i neupotrebljive rečenice od kojih često nema koristi.

Burzovni investitor u sadašnjoj situaciji čini mnogo bolje ako situaciju na burzi tumači jednostavnije i ne prepušta se nepotrebnome strahu. Jedan od strahova je očekivana recesija u američkom gospodarstvu. Å to mnogi ekonomisti već vide kao gotovu stvar. Dokaze za to, između ostalog, traže i u ubrzanom snižavanju kamata od strane američkih Saveznih rezervi pod zaključkom: ako FED tako brzo snižava kamatne stope, onda nešto stvarno nije u redu.

Ne kažem da je gospodarska slika idealna, no ipak smatram da je kod snižavanja kamata u SAD-u više riječ o suzbijanju moguće štete koja bi mogle nastati zbog teškoća banaka. Novac ustvari jest krv gospodarstva i ako novca nema dovoljno, gospodarstvo mogu zateći nevolje. Da je infuzija gotovine sada potrebna pokazuju i kamatne stope za 30-godišnje hipotekarne kredite koje su se od rujna do sada povećale sa 6,7 na 6,9 posto.

Zahvati u likvidnost poput onih koje je prije nekoliko mjeseci počeo Bernanke obično počinju djelovati u roku šest do devet mjeseci. Stoga je sada zanimljivo čitati komentare u novinama poput: "Burza je pala jer FED nije spustio kamate za 0,5 postotnih bodova." Ili na drugoj strani: "Burza bi mogla pasti ako bi FED snizio kamate za 0,5 postotnih bodova jer bi se investitori tada uplašili da gospodarstvo stoji jako loše."

Burzovnog investitora moglo bi zbuniti i pesimističko tumačenje vijesti da će UBS, najveća švicarska banka, morati otpisati 10 milijardi dolara zbog neuspješnih poslova na američkom hipotekarnom tržištu. To da se otpisuju u bankama takve milijarde zapravo i nije neka velika novost. Jer su baš problemi banaka pokrenuli veliku spasilačku akciju kojom će Federalne rezerve i Europska središnja banka u sljedećoj godini nadalje snižavati kamate. Jednoga će se dana zbog toga zasigurno dogoditi visoka inflacija, no burzovni investitor situaciju na financijskim tržištima neka ne gleda previše dugoročno. Sve u svoje vrijeme.

Svakako stoji da je najbolja škola na burzi praksa. To se pokazalo i u sljedećoj anegdoti. U nekom zoološkom vrtu iznenada su pobjegle gorile. Životinje napuštaju svoje kaveze i među posjetiteljima nastaje panika. Ljudi bez glave trče lijevo i desno. Samo jedan stariji gospodin ostaje posve miran. Nakon što čuvari životinje vrate pod ključeve, pitaju čovjeka zbog čega je ostao tako iznenađujuće miran. On im odgovara: "Ma ništa posebno, nekada sam bio vozač školskoga autobusa!" I na burzi je potrebno biti staložen kao vozač školskoga autobusa.

Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 12.12.07 u 10. sati):
  • DAX 30, vriednost 7964 bodova
  • TecDax, vrijednost 982 bodova
  • Euro Stoxx 50, vrijednost  4411 bodova
  • Dow Jones, vrijednost 13432 bodova
  • Nasdaq, vrijednost 2652 bodova
  • Nikkei 225, vrijednost 15932 bodova

Prinosiobveznica do dospijeća
  • 10 -godišnje obveznice…..4,23 % godišnje
  • 10 godišnje američke obveznice…..4,03 % godišnje

Cijene sirovina
  • zlato (unča)……817 USD
  • nafta (New York)……..90 USD
Zlatko Turkovič
www.zlatkoturkovic.com

Luksemburg – europski centar investicijskih fondova

Objavljeno: 12.12.2007. 13:55

Predstavnici svih političkih opcija sjeli su tada za stol u nadi da će pronaći novi gospodarski koncept koji bi zemlji sa 400 000 stanovnika osigurao osnovu za ekonomski prosperitet.

 

Luksemburg je danas najveće europsko i drugo po veličini svjetsko investicijsko središte, a registrirano je više od 1900 investicijskih fondova koji posjeduju neto imovinu od 928 milijardi eura.

 

Å to je dovelo do toga da svaka važnija banka ili osiguravajuće društvo želi tamo imati svoje mjesto?

 

Guy Legrand predsjednik Dexia Banque Internationalea Luxembourg odgovorio je na to piranje; «...najvažnija je –europska direktiva iz 1985. g. Ona je izravno pridonjela tome da Luksemburg postane najpoželjnija lokacija svih europskih promotora investicijskih fondova. Ugrađivanjem Europske direktive u svoj pravni sustav Luksemburg je postao prva europska zemlja iz koje su investicijski fondovi locirani u njoj mogli bez posebne pravne procedure distribuirati svoje proizvode u sve države Europe.

 

Bio je to stvarni početak veličanstvena razdoblja Luksemburga koji još traje. Fond promotori banaka tražili su tada zemlju u kojoj bi udomaćili svoje investicijske fondove. Išli su u Francusku, Nizozemsku, Belgiju, Italiju, ali zbog najfleksibilnije investicijske klime izabrali su Luksemburg».

 

Nije samo Europska direktiva zaslužna za procvat financijske industrije. Nesmijemo zaboraviti da je u to vrijeme u Luksemburgu bila stabilna ekonomska, socijalna i politička situacija, pravna i fiskalna sigurnost, dobar kreditni rejting, administracija specijalizirana za bankarski sektor, geografski položaj, moderna komunikacijska mreža, multijezičnost i poticajna porezna politika. Zakonom je određeno da porez na prihod iznosi 0%, na neto imovinu 0,05%, a na investicijske fondove 0,01%. Multijezičnost je dovela do toga da većina stanovnika, osim luksemburškog jezika, govore njemački, francuski, belgijski, a razumiju i engleski.

 

Prvu banku u Luksemburgu osnovali su njemački bankari još 1856.g. Tada je to bila jedina privatna banka u kontinentalnoj Europi koja je izdavala novac.

 

Danas su ondje kao fond promotori najbrojniji Å vicarci, zatim Amerikanci, pa sljede Njemci. Kao sedamdesetih godina, više od trećine radnika čine stranci od kojih većina svaki dan putuje na posao u Luksemburg, a posljepodne se vraća u matične zemlje (Belgija, Nizozemska, Francuska i Njemačka).

  

O snazi tih fondova govori i podatak da je unatoč nepovoljnim uvjetima na svjetskim tržištima (teroristički napad na SAD, globalna recesija, slučaj Enrona, Worldcoma i dr.) njihova aktivnost nastavila rast i uspjela zadržati drugo mjesto na svjetu. U samo jednoj godini neto imovina investicijskih fondova naraste za cca 6%.

 

Jansno je da tako snažna financijska industrija koja 90% svojih proizvoda distribuira izvan Luksemburga žudi za osvajanjem novih tržišta. Zbog toga je normalno da im sve zanimljivije postaje tržište srednje i istočne Europe, pogotovo nakon najave da bi se te državice mogle pridružiti EU, tj. prihvatiti Europsku direktivu iz 1985.g. Za investicijske fondove najzaintresaniji su pripadnici srednje klase, kojih će uskoro biti sve više upravo u tim novim članicama EU.

 

Luksmeburg je istaknuti međunarodni financijski centar te je najveća koncentracija financijskog sektora u Europskoj uniji, a i dalje dolazi sve više promotora investicijskih ustanova, centar je euroobveznica s velikim utjecajem na euro. Ekonomska struktura i geografski položaj prisilili su Luksemburg na tijesnu suradnju sa nekim državama, pa je tako sa Belgijom i Nizozemskom osnovao Benelux, ekonomsku uniju koja je bila prvi korak prema današnjoj Europskoj uniji.

 

Luksemburški fondovi u Hrvatskoj?

 

Konzultantska tvrtka SFM Group, članica jedne od najvećih globalnih investicijskih kompanija AIG (American International Group), smještena u Luksmeburgu , a od prije 5 godina prisutna u čŒeškoj, Slovačkoj i Sloveniji. SFM od početka prošle godine djeluje i u Hrvatskoj gdje je u suruadnji sa Hypo Alpe Adria bankom osnovao nekoliko domaćih investicijskih fondova koje savjetuje AIG.

 

Derek Chambres, direktor SFM Groupa za srednju i istočnu Europu uspoređuje slovačko i hrvatsko tržište; « Još 1999.g. u Slovačkoj je bilo samo desetak fondova koji su investirali samo u slovačke obveznice i dionice. Danas ih ima više od 150. Hrvatska je danas u sličnoj situaciji kao i Slovačka prije nekoliko godina. Bitna je razlika u tome što su slovački zakonodavci na vrijeme prepoznali koristi od toga da pojedinačni domaći investitor ima mogućnosti investiranja u strane fondove. Ako se to ubrzo ne dogodi u Hrvatskoj, tržište se neće razvijati, ostat će zatvoreno. Najvažnije je što prije shvatiti da se novac mora ulagati izvan zemlje kako bi mogao dolaziti u nju. Za mnoge luksemburške investicijske grupe Hrvatska je još nepoznanica. Naš je zadatak, kao i u ostalim tranzicijskim zemljama, educirati ih i upozoriti na investicijski potencijal u zemlji. Pokušavamo utjecati i na odgovorne ljude u Hrvatskoj da učine zemlju otvorenijom i slobodnijom za kretanje kapitala. Upravo to je preduvjet poslovanja luksemburških investicijskih fondova u Hrvatskoj».

  

Fondovi.HR

Povijest investicijskih fondova

Objavljeno: 10.12.2007. 13:16

Osnivači fonda obećavali su “investitorima skromnih sredstava iste prednosti kao i velikim kapitalistima, pomoću,  disperzije sredstava na veći broj različitih dionica.”

 

Prvi investicijski fond u Americi bio je: «New York Stock Trust», osnovan 1889. godine. «Massachusettts Investor’s Trust», osnovan 1924. godine, bio je prvi otvoreni investicijski fond, s revolucionarnim konceptom – kontinuiranom ponudom novih dionica (udjela) i bezuvjetnim otkupom istih na temelju trenutne tržišne vrijednosti imovine fonda. Počeo je sa skromnim portfeljem od 45 dionica i 50.000 US $ imovine pod upravljanjem. Dvadesetih godina prošlog stoljeća u Bostonu je, osim «Massachusettts Investor’s Trusta», osnovano je još  nekoliko fondova – State Street Fund, Fidelity, Scudder, Pioneer, itd. – koji danas predstavljaju vodeće globalne investicijske grupacije.

 

Krah burze 1929.godine i velika svjetska ekonomska kriza koja je uslijedila nakon toga, usporili je razvoj fondovske industrije i istodobno prisilili američki Kongres da izglasa zakone koji će regulirati financijsko tržište i na primjeren način štititi investitore. Prvi od njih bio je «Securities Act», izglasan u Kongresu 1933.godine, prema kojem su se fondovi morali registrirati kod Komisije za vrijednosne papire (Security Exchange Comission), a također su bili obvezani investitorima ponuditi Prospekt fonda prilikom prodaje udjela u fondu. Najznačajniji zakoni vezani za investicijske fondove i zaštitu interesa investitora usvojeni su 1940.godine, donošenjem dvaju zakona: «Investment Company Act» i «Investment Advisers Act». Osnovne odredbe «Investment Company Act» – obveza da se cijena udjela fonda bazira na tržišnoj vrijednosti svakoga dana, zabrana transakcija između fonda i menađera fonda, ograničenja ulaganja, obveza bezuvjetnog otkupa udjela u fondu na temelju cijene bazirane na neto obračunskoj jedinici i isplate imatelja udjela na njegov zahtjev, te mnoge druge odredbe koje su postale jedinstvene za fondovsku industriju i primjenjuju se sve do danas.

 

Od 50-ih godina prošlog stoljeća pa sve do danas, veličina i popularnost investicijskih fondova raste proporcionalno rasponu i sofisticiranosti njihovih proizvoda, usluga i distribucijskih kanala, kako bi zadovoljili potrebe svojih klijenata. Dok je krajem dvadesetih godina egzistiralo desetak investicijskih fondova, a šezdesetih godina nekoliko stotina, danas postoji na tisuće različitih fondova različitog tipa, vrsta i strategija ulaganja. Investicijski fondovi danas su nositelji aktivnosti i jedni od najvažnijih sudionika i pokretača financijskog tržišta.

 

Fondovi.HR

Turkovic: Globalna inflacija

Objavljeno: 05.12.2007. 12:50
Poskupljenja u prehrambenom lancu zadnjih se mjeseci događaju praktično svuda po svijetu. To je bilo moguće primjetiti i na ovogodišnjem Oktoberfestu, koji se svake jeseni odvija u Njemačkoj. Krigla piva na primjer koštala je 7,70 eura, dok je pola pečenog pileta vrijedilo 8,90 eura. Razloge za poskupljenja gostioničari su našli u ovogodišnjem porastu cijena električne energije za 23% i poskupljenju čaša za 30%. Kakvi god bili argumenti, statističari iz sveučilišta u Fribourgu izračunali su, da je faktička inflacija, što znači ona koju većina potrošača najviše osjeti, u zadnjoj godini iznosila 8 posto i ne 2 posto koliko je izračunala državna statistika. 

Inflaciju upoznavaju i u Kini, gdje je na primjer mlijeko u jednoj godini poskupjelo za 11%. Masovna industrializacija i selidba ogromnog broja ljudi u gradove, povećali su potrošnju mliječnih proizvoda, koje Kinezu smatraju za blagodane zdravlju. Zapadnih navika se u toj zemlji prihvaćaju i kod pića, gdje se više oko čajeva sve ne vrti, već u modu dolazi jutarnja kava sa mlijekom, u omiljenom lancu kavana pod imenom Starbuck.

Bitni razlozi za poskupljenja hrane slični su kao kod nafte prije desetak godina. Kao što se tada malo ulagalo u kapacitete za crpljenje, jednako se je u zadnjih godina više orijentiralo na industrijski prosperitet i malo na proizvodnju hrane. Kapital je smatrao prehrambeni sektor za nezanimljiv, stoga se ponuda u toj branši smanjila, dok se na drugoj strani potražnja po hrani, usled migracija ljudi u gradove, povećala. Problem su i vremenske promjene i česte suše u nekim tradicijonalnim izvoznicima  hrane kao što je npr. Australija. Glede na to, da je period poskupljenja hrane sada na početku, globalni raspored snaga pojedinih država, u budućnosti mogao bi se promijeniti. Nije nemoguće, da postane npr. Francuska, zbog svojih agrarnih kapaciteta to što je danas Saudijska Arabija. Problem cijena hrane može napraviti probleme na primjer u Indiji ili državama, koje izvoze naftu ali su uz to velike uvoznice hrane. Ekonomija je u biti živa stvar in razmjer cijena stalno se mijenja: što je danas jeftino sutra je skupo, što je preskupo postaje sve jeftinije. 

Neki burzovni stručnjaci u zadnjih mjeseci uveliko propagiraju kupovinu zlata. Ako želimo špekulirati na buduću inflaciju,  po mojem mišljenju kao investicija su prikladnije dionce prehranbene industrije. Kostolany rekao: dionice poduzeća koja stvaraju, prodaju i investiraju slične su ptici, koja ima krila. Ptica sa zlatnim krilima ne može dugo letjeti.

Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 05.12.07 u 11. sati):

  • DAX 30, vriednost 7872 poena,
  • TecDax, vrijednost 963 poena,  
  •  Euro Stoxx 50, vrijednost  4375 poena,
  • Dow Jones, vrijednost 13248 poena,
  • Nasdaq, vrijednost 2619 poena
  • Nikkei 225, vrijednost 15608 poena.

Prinosi obveznica do dospijeća:
  • 10 -godišnje obveznice…..4,03 % godišnje
  • 10 godišnje američke obveznice…..3,90 % godišnje

Cijene sirovina:
  • zlato (unča)……807 USD
  • nafta (New York)……..88 USD

Zlatko Turkovič
www.zlatkoturkovic.com

Zagrebačka burza: Mjesečni izvještaj studeni 2007

Objavljeno: 04.12.2007. 14:14
Dionice Atlantic Grupe (trž. kapitalizacije veće od 2 milijarde kuna) od 19.studenog uvrštene su u Službeno tržište. Od trgovinskih podataka spomenimo da je studeni donio za trećinu manji promet dionicama nego listopad uz istodobni pad burzovnog indeksa CROBEX od 9,1%, ali da je istodobno promet obveznicama utrostručen. Ako pak promet usporedimo na godišnjoj razini (studeni 2006-studeni 2007) iz statističkih podataka iščitavamo da je dionički promet više nego udvostručen (+117,5%) da je u usporedbi sa krajem studenog prošle godine CROBEX narastao velikih 43,1% te da je u istom tom razdoblju ukupni broj transakcija veći za 222,9%

Turkovic: Na redu je liječenje burze, a ne poduzeća

Objavljeno: 28.11.2007. 00:19

Uglavnom je moguće primijetiti da burzovni analitičari uzroke traže u mogućoj gospodarskoj recesiji u svjetskom gospodarstvu i padu tečaja dolara.

Unatoč tome, za sadašnje stanje na financijskim tržištima postoji jedan jedini pravi povod: poteškoće s likvidnošću velikih svjetskih banaka. čŒinjenica je da banke moraju normalno poslovati, trebaju biti likvidne prema svojim komitentima, bez obzira na to što imaju probleme sa svojim hipotekarnim investicijama. Probleme ima i američki potrošač, koji zbog iznenadnog pada nekretnina i zaoštravanja uvjeta kreditiranja sada raspolaže s manje novca. I stoga, između ostalog, i diže novac s burze.

Pogledajmo neke podatke o priljevima i odljevima u dioničke fondove u SAD-u. U listopadu neto priljev u fondove iznosio je više od 23 milijarde dolara, a već u rujnu smanjio se na 20 milijardi. Zaoštravanje kreditiranja na američkom tržištu najviše se pokazalo u studenome: ljudi su u prosjeku svakoga tjedna s burze podigli 4 milijarde dolara više nego što su uložili. Detaljniji pregled dionica koje su se prodavale pokazuje zanimljivu sliku budući da ulagači nisu prodavali strane fondove nego domaće, koji imaju udjele u američkim poduzećima. Očito burzovni investitori s druge strane Atlantika imaju iste navike kao i većina drugih jer najviše prodaju ono što pada, a ne ono što je već prilično poraslo. Ne zaboravimo da su zadnjih godina najviše skočile investicije u azijske dionice.

bog spomenute selidbe novca iz fondova pale su i dionice takvih tvrtki, takozvanih blue chip poduzeća, koja su relativno malo zadužena i koja na globalnome tržištu imaju dobru poziciju. Kako zbog svojih brendova, tako i zbog stalne inovativnosti kod lansiranja novih proizvoda i potrošačkih navika.

Jesu li burze sada prepuštene same sebi? Ne posve. Američke Savezne rezerve već su se odlučile za financijsku pomoć bankama. Istini za volju ne u obliku sniženja kamata, nego, barem zasada, u drugim oblicima novčanih injekcija. Najviše se želi poboljšati situacija na tržištu kratkoročnih kredita, gdje su kamate, kao posljedica nedavne hipotekarne krize, porasle. Jedna od mjera za poboljšanje likvidnosti banaka jest dizanje maksimalnog iznosa kredita koji banka može dignuti kod Feda u iznimnim okolnostima. Riječ je o jeftinijim kreditima za određeno vrijeme, koji su do sada bili ograničeni na 500 milijuna dolara. Sada se taj limit diže na 750 milijuna dolara. Nešto slično Fed je već učinio krajem 2004. godine, kada je na sličan način na tržište plasirao 4 milijarde, a godinu dana kasnije 5 milijardi dolara.

U prilog priljevu kapitala na burze govori i informacija da će Ujedinjeni Arapski Emirati (odnosno njihova agencija Abu Dhabi Investment Authority – koja upravlja s bilijun dolara) uložiti 7,5 milijardi u američku banku Citigroup i na taj način steći 4,9-postotno vlasništvo u banci. Arapi vjerojatno preko te banke namjeravaju i dalje investirati svoje naftne dolare u kupnje američkih poduzeća.

Možda je u tom trenutku za ocjenu stanja na razvijenim svjetskim burzama najbolja sljedeća dijagnoza: poslovanje pojedinih blue chip kompanija ustvari nije slomljeno već su slomljene cijene njihovih dionica.

Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 28.11.07 u 10. sati):

  • DAX 30, vriednost 7549 bodova,
  • TecDax, vrijednost 910 bodova,  
  • Euro Stoxx 50, vrijednost  4221 bodova,
  • Dow Jones, vrijednost 12958 bodova,
  • Nasdaq, vrijednost 2580 bodova,
  • Nikkei 225, vrijednost 15153 bodova.

Zlatko Turkovič

http://www.zlatkoturkovic.com

Turkovic: Daje li sporazum s Appleom novi uzlet dionici DT-a?

Objavljeno: 22.11.2007. 10:16

Veliki operateri dugove su do sada smanjili, a i preraspodjela zaposlenih i smanjivanje viška radnika idu u pravom smjeru.

Međutim glavni problem za velike investicijske fondove je još uvijek pitanje, da li su ti giganti sposobni, da rastu brže, na primjer sa dvoznamenkastoj stopom. Deutsche Telekom, kao najveći europski operater dugo je nedinamično poduzeće, pa je stoga i njegova dionica manje zanimljiva za ulagače sa Wall Streeta i još manje za europske investitore. Mali, njemački ulagač još nije zaboravio stresove, kada su u vrijeme privatizacije cijene dionica spomenutog poduzeća prvo dosegnule 100 eura, da bi poslije toga pale na svega 10 eura. Ipak,  Deutsche Telekom opet dobiva na značenju.

Američka tvrtka Apple, poznata svojim i-phonima, koji omogučavaju istovremeno telefoniju i internet jednostavnim dodirom ekrana, ponudilo je Deutsche Telekomu prodaju, svog najpopularnijeg proizvoda. Telekom će ugovoru vezati prodaju i-phona na sklapanje pretplate na način, da bi sa Applovim aparatima bilo moguče telefoniranje samo sa mreže T-mobile-a. T-mobile je kćerinsko poduzeće u 100-postotnom vlasništvu Deutsche Telekoma. Posao obećava puno za oba partnera: Applea i njemačkoga operatera.

Može se već zapaziti, da su dionice već zaboravljenoga Deutsche Telekoma, u zadnjih tjedana, uprkos medvjeđem trendu na burzama, rastu. Razlog: dionice su u rukama čvrstih investitora, koji su dionice kupovali u slabim vremenima te se im sada ne žuri sa prodajom. Sada su spremni prodavati samo po višim cijenama.

Ipak priča još nije gotova jer konkurencija ne miruje. Vodafone, najveći svjetski mobilni operater sa više od 130 milijuna klijenata, najavio je pobijanje posla između Amerikanaca i Nijemaca na pokrajinskom sudu u Hamburgu. Svjesni su, da je situacija za njih jako ozbiljna i za parnicu imaju i neke uvjerljive argumente. Jedan od njih je: da su i-phoni koje prodaje T-mobile za druge operatere kodirani. Ako bi T-mobile ubuduće pridobio ekskluzivna prava za prodaju Appleovih telefona u Njemačkoj, to bi značilo velike promjene na telekom tržištu. Njemački operater ne bi više bio tek spori puž, već suprotno, njegov udjel mogao bi se povećati.  Konkurenti, koji su do sada dobivali, mogli bi gubiti. Kao što je zapisano u Bibliji: »Oni koji su sada prvi, bit će zadnji, a ti, koji su sada zadnji bit će prvi.«

U ovome momentu ne zna se kakvo će biti stajalište suda. Å pekuliram, da će sud u Hamburgu biti širokogrudniji do Deutsche Telekoma, nego što je bio briselski sud do Microsofta. Kad se radilo o problemu vezane prodaje Windowsa sa drugim microsofovim kompjuterskim programima. Å to se nije svidjelo konkurenciji. Osim toga, stoji i interesantno pitanje, zašto se inovativan Apple odlučio baš za Deutsche Telekom? Razlog je poslovne naravi: Amerikanci dobivaju 30 posto od cjelokupnih prihoda, u koje se ubraja i telefoniranje sa i-phonima. Taj model poslovanja na tržištu je posve je nov i može se desiti da ubuduće postaje prevladajući.

Njemci su na takav posao mogli pristati, jer imaju visoki tržišni udjel, pa im uz veliku količinu nije teško platiti ovakve postotke. S druge strane i Apple ima interes sudjelovati sa velikim operaterom, koji može puno prodati. Ulagači u traženju brzorastućih dionica, u proteklim godinama možda zaboravili, da i dionice sa tržišnim udjelom, iako ne rastu brzo, imaju neku vrijednost.

Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 21.11.07 u 10. sati):

  • DAX 30, vriednost 7542 poena,
  • TecDax, vrijednost 883 poena,  
  • Euro Stoxx 50, vrijednost  4223 poena,
  • Dow Jones, vrijednost 13010 poena,
  • Nasdaq, vrijednost 2596 poena
  • Nikkei 225, vrijednost 14837 poena.

Prinosi obveznica do dospjeća:

  • 10 -godišnje obveznice…..4,01 % godišnje
  • 10 godišnje američke obveznice…..4,01 % godišnje

Cijene sirovina:

  • zlato (unča)……791 USD
  • nafta (New York)……..98 USD
Zlatko Turkovič
www.zlatkoturkovic.com


Turkovic: Nemačka želi svoja poduzeća zaštititi pred stranim kupcima

Objavljeno: 15.11.2007. 15:07

Kako se Njemačka namjerava zaštiti pred ovakvim kapitalom? Na dva načina. Po prvome razmišljaju o formiranju potpornog financijskog fonda, koji bi ka sudjelovanju pozvao njemačke banke i osiguravaćka društva, dok bi se novac upotrijebio za kupovine 25-postotnih udjela onih poduzeća, za koja država ne bi željela, da padnu u ruke stranih država. Sličan suport važnijim nacijonalnim tvrtkama u drugim zapadnim zemljama već postoji. U najvećoj mjeri u SAD, gdje ključne postotke u vlasništvu većih firmi drže mirovinski fondovi. Kako god ovakav način vlasništva i zaštita domačih poduzeća na burzi, možda djeluje sporno sa stajališta slobodnog gospodarstva, na cijene dionica to utjeće pozitivno. Zašto? Najviše zbog toga, jer dio dionica, koje otkupi mirovinski fond, smanji broj preostalih dionica sa kojima se slobodno trguje na burzi. I što je na burzi manje slobodnih dionica, manja je ponuda i stoga viša je cijena.

Ipak Njemačka glede toga neće žuriti, pošto je formiranje takvih, zaštitnih fondova tek na početku a po nekim procjenama trebali bi počet djelovati na početku slijedeće godine. Možda i nije slučajno, da je taj problem otkrila baš vlada Angele Merkel. Jasno je, da su njemačka poduzeća, globalno gledano, jako konkurentna i da postaju sve jača. Ne zbog vlasništva nad sirovinama, već zbog znanja, organizacije, marljivosti i drugih odlika koje su za kapital jako privlačne.

Kao drugi način zaštite pred »nepoželjenim vlasnicima« predviđa se zakonska odredba, prema kojoj može njemačka vlada poništiti kupovinu 25 ili više posto dionica poduzeća ukoliko bi ocjenila, da to predstavlja prijetnju sigurnosti države. Njemačka kao članica Europske unije želi se takvoga administrativnoga interveniranja što manje posluživati, međutim u nekim okolnostima u to će biti primorana. Na primjer kada će biti riječ o velikim domaćim distributorima energije. Dakle, zaštitni kapitalni fond i mogućnost poništavanja »spornih« kupovina od vani, u buduće bi se trebali dopunjivati.

Baš tako kao u slijedećoj anegdoti, gdje lopov usred noći pljačka u nekoj kući. Dok svijetli sa baterijom spazi neke dragocjenosti te stegne ruke prema njima. Iznenada se iz tame čuje glas: »Gleda te anđeo!« Pljačkaš nesigurno usmjeri bateriju naokolo i pošto vidi, da nema nikoga još dalje puni svoju torbu sa draguljima. Tada se iz tame još jednom čuje: »Pazi, Anđeo te gleda!!« Provalnik se opet trgne i ovoga puta spazi, da glas dolazi od papagaja. »A, ko si ti?« pita pljačkaš. Ptica odgovori: »Mojsije.« čŒovjek se malo opusti, i počinje se zabavljati: »Ha, ha, reci mi, ko su li ti ljudi, koji pticama daju ime Mojsije?« Papagaj: »To su baš ti ljudi, koji su našem rotweileru dali ime Anđeo!!!« 

Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 14.11.07 u 10. sati):

  • DAX 30, vriednost 7843 bodova,
  • TecDax, vrijednost 1000 bodova,  
  • Euro Stoxx 50, vrijednost  4356 bodova,
  • Dow Jones, vrijednost 13307 bodova,
  • Nasdaq, vrijednost 2673 bodova,
  • Nikkei 225, vrijednost 15499 bodova.

Prinosi obveznica do dospijeća:

  • 10 -godišnje obveznice…..4,17 % godišnje
  • 10 godišnje američke obveznice…..4,28 % godišnje

Cijene sirovina:

  • zlato (unča)……799 USD
  • nafta (New York)……..91 USD
Zlatko Turković
www.zlatkoturkovic.com

Turkovic: Kinezi ruše burzovne rekorde

Objavljeno: 07.11.2007. 12:44

Prvi imaju strategiju biti u zbivanju i voziti se barem još neko vrijeme na tom brzovlaku, drugi savjetuju prodaju dionica. Tko će biti u pravu? Na dulje vrijeme zasigurno druga skupina. Međutim sa kratkoroćnoga gledišta masovne psihologije ne valja potcijenjivati. Sadašnja kupovna euforija može, makar samo za par tijedna ili mjeseci, izazvati još daljnja poskupljenja papira.


Želim ukazati, da ne savjetujem ulaska na kinesku burzu. Istini na volju nisam ga savjetovao ni prije par mjeseci. Iza toga stojim iako je burza poslje toga još porasla. Ipak je neiskusnog investitora sada teško uvjeriti, da bude oprezan. Još teže ga je natjerati u saznanje, da se na burzi treba ponašati suprotno od većine. Stoji činjenica, da ljudi nismo samo matematičari, nego pod uplivom naglo rastućih burzovnih tečajeva i dosta emocionalni. Ili rečeno jednostavnije – pohlepniji.

Na kineskoj burzi najviše dižu pozornost dvije dionice. Prva je dionica internetnoga portala Alibaba.com, koja je prije jednoga tjedna prvi puta startala na burzi. Tečaj dionice je već za par sati skočio za više od 170 posto na 39 hongkonških dolara. Cjelokupna emisija tog najvećeg kineskog internetnoga poduzeća, koje podupire e-poslovanje između tvrtki, sada iznosi oko milijardu eura. Druga je priča državna naftna kompanija Petrochina. Ulazak njenih dionica na burzu bio je tako fulminantan, da iznosi tržišna kapitalizacija poduzeća već 1000 milijardi dolarja. To je u stvari više nego što iznosi tržišna kapitalizacija tvrtki Exxon, British Petroleum i Shell zajedno. Uz to, da potencijalne zalihe nafte kineskog naftnog prvaka ne dostižu ni 40% zaliha spomenute trojice.

Nadalje, fundamentalni podatak za dionice Petrochina, P/E (price/earning), računat na očekivanu dobit u 2008 godini, već je 34 i tri puta je viši nego kod konkurentnih zapadnih dionica. No, to još nije sve. Dioničari Petrochine svoje špekulacije grade na tome, da je moguć dogovor između Kine i Venezuele glede crpljenja nafte, koju su donedavno crpile zapadne naftne kompanije. Međutim stvari stoje možda drugačije. Politika je venezuelskoga prijedsednika Chaveza sada takva, da se nafta nikome ne prodaje ispod cijene i u tom slučaju budući profiti kineskoga petrogiganta neće biti tako visoki kako to burza očekuje. čŒinjenica je, da cijene dionica Petrochine dižu uglavnom kineski kupci, pošto ista dionica u Hongkongu, gdje djeluje vjećinom nekineski kapital, košta duplo manje. Tu arbitraža nije moguća, jer kineski državljani ne mogu kupovati u Hongkongu, a stranci ne mogu direktno trgovati u Å anghaju.

Kinezi su se dakle odlučili rušiti burzovne rekorde još prije olimpijskih igara u Pekingu slijedeće godine. Ipak imaju ti skokovi na burzi i svoje matematičke uzroke. Kod spomenutog poduzeća Alibaba.com na burzi je prisutno tek 17% kapitala, dok je taj postotak u slučaju Petrochine još niži: 13,68%. Većinski, 86-postotni vlasnik tog je poduzeća kineska vlada, koja je na burzu u Hongkongu uvrstila 11,5 posto kapitala, dok je na burzu u Å anghaju, kamo ima pristup milijarda Kineza, plasirala tek 2,18 posto kapitala. Stoga nije teško pogoditi zašto je teoretska tržišna vrijednost Petrochine već  1000 milijardi dolara.

Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 07.11.07 u 10. sati):

DAX 30, vriednost 7847 poena,

TecDax, vrijednost 1050 poena,  

Euro Stoxx 50, vrijednost  4425 poena,

Dow Jones, vrijednost 13660 poena,

Nasdaq, vrijednost 2825 poena

Nikkei 225, vrijednost 16096 poena.

Prinosi obveznica do dospijeća:

10-godišnje obveznice…..4,18 % godišnje

10-godišnje američke obveznice…..4,35 % godišnje

Cijene sirovina:

zlato (unča)……823 USD

nafta (New York)……..96 USD

Zlatko Turković

www.zlatkoturkovic.com  


<< Prva 313 314 315 316 317 318 ... Sljedeća > Zadnja >>
Lidercentar