PBZ Makroekonomske prognoze: u 2009. rast 2 do 3 posto
S obzirom na aktualna globalna financijska i gospodarska zbivanja, koja će ostaviti traga i na hrvatskom financijskom sustavu i gospodarstvu, u odnosu na zadnje PBZ Makroekonomske prognoze (iz srpnja), napominju kako je došlo do promjene njihove ocjene ravnoteže makrorizika u Hrvatskoj u 2009.
Tako PBZ analitičari procjenjuju da su se rizici inflacije smanjili, iako i dalje postoje, dok su se rizici dodatnog usporavanja gospodarskog rasta (i sve posljedice koje se vežu uz to) povećali.
Pri tome napominju da ne vide nikakve drastične scenarije, već usporavanje rasta u 2009. godini na ipak solidnih 2 do 3 posto (uz asimetričnu distribuciju vjerojatnosti k nižim veličinama).
Prosječnu inflaciju u 2009. vide u rasponu od 4 do 5 posto, što je, ističu, dobra vijest.
No, pored dobrih vijesti za inflaciju (kakve su pad cijena nafte i stagnacija odnosno pad cijena većine druge robe, uključujući hranu), postoje rizici da ona bude u gornjem dijelu raspona (zbog korekcije administrativnih cijena, osobito nakon lokalnih izbora, inflatornih očekivanja i sl.).
Rizici inflacije su prisutni, iako manji nego prije, ponajprije zbog usporavanja rasta, a osobito očekivanja usporavanja njegove važne komponente – osobne potrošnje.
Također ocjenjuju da će stabilan tečaj tijekom 2009. dati znatan doprinos smanjenju inflacije te financijskoj i gospodarskoj stabilnosti.
S obzirom na poznate ranjivosti inače stabilnog hrvatskog makroekonomskog okruženja, a to su visok vanjski dug te visok deficit bilance plaćanja, analitičari PBZ-a naglašavaju da očekuju skuplje i teže vanjsko financiranje.
S time trebaju računati svi, a posebno oni koji se u posljednje dvije-tri godine pojačano zadužuju u inozemstvu (a to su nebankarske institucije, javna i ostala trgovačka društva).
Prognoziraju da bi deficit na tekućem računu (zbog usporavanja gospodarskog rasta) mogao biti ispod 10 posto BDP-a u 2009.
Mjere koje je poduzimala središnja banka radi smanjenja dinamike rasta vanjskog duga sada se pokazuju dalekovidnima i dodatni su element stabilnosti sustava, napominju analitičari PBZ-a.
Također navode i kako su na negativne trendove na burzi i financijskom sektoru promptno odgovorili nosioci ekonomske politike. Stoga treba pozdraviti akcije u Hrvatskoj u prvom redu u pravcu smirivanja očekivanja ekonomskih subjekata.
Napominju da su znatno povećanje osiguranja štednih uloga (na čak 400 tisuća kuna), ukidanje granične obvezne pričuve i stvaranje posebnog investicijskog fonda koji bi trebao omogućiti nesmetanu isplatu udjelničara ako neki od investicijskih fondova mora u likvidaciju (najavljen u iznosu 150 milijuna kuna) pokazali domaćim ekonomskim subjektima da je moguća pravodobna reakcija vlasti.