PBZ Tjedne analize: snažna smanjenje robne razmjene
Navodeći te podatke u PBZ Tjednim analizama analitičari Privredne banke Zagreb napominju da je snažna kontrakcija trgovinskih tokova nikako nije samo hrvatska specifičnost.
Takva su kretanja u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom, navode, posljedica prvenstveno snažne kontrakcije osobne potrošnje (zbog čega se bilježi dvoznamenkasti pad uvoza trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju), odustajanja većine poduzetnika od kapitalnih investicija (što se ogleda u smanjenom uvozu kapitalnih proizvoda) te u konačnici i smanjenja inozemne potražnje na što dijelom ukazuje pad uvoza intermedijarnih proizvoda.
No, dok se smanjenje ionako pretjeranog uvoza jednoznačno promatrajući može smatrati pozitivnim događajem, što potvrđuje i za gotovo trećinu manji robni deficit u prvom kvartalu, istodobno upozoravaju da moramo biti svjesni činjenice da ipak smanjenje uvoza kapitalnih dobara može imati dalekosežne posljedice po hrvatsko gospodarstvo.
Pri tome analitičari PBZ-a prvenstveno misle na izostanak tehnološke obnove prerađivačke industrije, što u srednjem roku može dovesti do smanjenja ionako relativno malog izvoznog potencijala (robni izvoz u 2008. godini činio je 20,2 posto BDP-a), a samim time i srednjoročnog potencijalnog rasta.
U prvom je tromjesečju izvoz intermedijarnih proizvoda zabilježio smanjenje za 14,2 posto u odnosu na isti kvartal 2008, što je posljedica snažnog smanjenja izvoza u segmentima prerade drva, proizvodnje ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, proizvodnje metala te proizvodnje kemijskih osnovnih proizvoda.
Za analitičare PBZ-a pad izvoza tih intermedijarnih proizvoda ukazuje da su se uvoznici odnosno prerađivačka industrija koje koristi te proizvode suočile sa snažnim padom potražnje.
Izvoz kapitalnih proizvoda pak smanjen je za 14 posto i to prvenstveno uslijed pada izvoza strojeva i uređaja, gotovih metalnih proizvoda, zatim računala te elektroničkih i optičkih proizvoda te motornih vozila, prikolica i poluprikolica.
Izvoz netrajnih proizvoda za široku potrošnju bilježi pad za 10,6 posto, što je posljedica smanjenog izvoza prehrambenih proizvoda, odjeće te kože i srodnih proizvoda.
Pad izvoza netrajnih proizvoda, ocjenjuju, vjerojatno se može jednim dijelom povezati s raznim protekcionističkim mjerama koje provode zemlje uvoznice.
Kod uvoza pak, smanjenje uvoza intermedijarnih proizvoda za 20,2 posto u prvom kvartalu posljedica je pada uvoza proizvoda od metala, gume i plastike, papira i proizvoda od papira, tekstila te drugih poluproizvoda.
S obzirom na povezanost uvoza intermedijarnih proizvoda i ukupnog izvoza analitičari PBZ-a procjenjuju da se radi o otkazivanjima uglavnom tzv. lohn-poslova odnosno izvoza nakon unutarnje proizvodnje koji čini nešto više od 30 posto našeg izvoza.
Uvoz kapitalnih proizvoda zabilježio je smanjenje za trećinu i to uslijed snažnog smanjenja uvoza motornih vozila, strojeva i uređaja. što ukazuje na smanjenje investicija kako stanovništva tako i poduzetnika u ovu vrst opreme.
Uvoz energije smanjen je za 23,4 posto, što se u cijelosti može pripisati padu cijene sirove nafte.
Smanjenje uvoza netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,1 posto posljedica je smanjenja uvoza prehrambenih proizvoda, odjeće i kožnih proizvoda.
Snažno smanjenje uvoza zabilježio je i uvoz trajnih proizvoda za široku potrošnju, što analitičari PBZ-a prvenstveno tumače lošom situacijom na tržištu nekretnina.