Povećava se broj zemalja koje traže pomoć od MMF-a u uvjetima širenja krize
Mađarska, Ukrajina, Srbija i Island redom su signalizirale MMF-u, tijekom sastanaka globalnih financijskih čelnika održanih prošlog vikenda u Washingtonu, kako razmatraju mogućnost obraćanja MMF-u za pomoć.
Za razliku od ranijih kriza na mnogim tržištima u nastajanju, ovo je kriza financijskog sektora, nasuprot onima u prošlosti koje su se ticale problema u bilancama plaćanja, a MMF je pozvao na brze i koordinirane akcije kako bi se ograničile štete.
Vlade diljem svijeta ubrizgale su veće injekcije na novčana tržišta kako bi potaknule međubankovno zaduživanje, pa je tako SAD osmislio plan vrijedan 250 milijardi dolara za spas banaka, ali su i dalje prisutne sumnje hoće li se njime uspjeti obnoviti povjerenje i izbjeći globalna recesija.
\”Zasad se govori o približno šest do sedam zemalja koje su u planu\”, kazao je visoki dužnosnik MMF-a koji je želio ostati neimenovan. \”Ne bi me iznenadilo da ih kroz nekoliko mjeseci bude više od 10\”, dodao je.
Pooštreni uvjeti kreditiranja i bojazni da bi bankovna jamstva u razvijenom svijetu mogla dovesti do odljeva privatnog kapitala iz zemalja u razvoju zadaju glavobolje zakonodavcima.
MMF je u ponedjeljak izrazio spremnost da ponudi financijsku i tehničku pomoć Mađarskoj, koja ima stabilan bankovni sustav ali bi se mogla suočiti s težim financiranjem golemog tereta dugova u okolnostima kreditne krize.
Srbija je objavila da će se MMF-u obratiti radi novog dogovora, no sporazum vjerojatno neće biti objavljen prije idućeg mjeseca kada se planira dolazak MMF-ovih dužnosnika u posjet Beogradu.
\”Mi definitivno nismo u skupini hitnih slučajeva, kao što je Mađarska\”, kazao je jedan dužnosnik za Reuters.
Jedan MMF-ov dužnosnik u Washingtonu je u ponedjeljak kazao da je Ukrajina zatražila pomoć MMF-a, a medijska izvješća u utorak govore o skorom dolasku MMF-ova izaslanstva u ukrajinsku prijestolnicu Kijev.
Dužnosnici su nadalje potvrdili da se Island MMF-u obratio u vezi programa financiranja i da razrađuje detalje plana, no i da čekaju ishod pregovora s Rusijom oko potencijalnog zajma.
No, MMF-ovi se dužnosnici pitaju hoće li ruski zajam biti dostatan za obnovu povjerenja ulagača u posrnuli islandski financijski sektor, čemu su upravo MMF-ovi programi namijenjeni.
Tijekom proteklih nekoliko godine tržišta u razvoju u okolnostima procvata njihovih gospodarstva i dotoka privatnog kapitala sve su manje ovisila o MMF-u. Mnoge su zemlje požurile s vraćanjem dugova i završetkom programa, trpeći zbog strogih uvjeta koje su nametali oni nametali.
Azijske i latinoameričke zemlje zaklinjale su se da mu se neće nikada više obraćati zbog uvjeta koje nameću. \”Očekujem da će ovaj put MMF-ov pristup biti drugačiji nego u prošlosti\”, kazao je islandski ministar financija Arni Mathiesen za islandsku televiziju.
čŒelnik MMF-a Dominique Strauss-Kahn upozorio je da se globalni financijski sustav nalazi na rubu propasti te je aktivirao proceduru za hitne slučajeve iz 1995. tijekom vikenda koja obećava brzu MMF-ovu reakciju i manje uvjeta.
Pokretanjem mehanizma hitnog financiranja, Strauss-Kahn, na čelnoj dužnosti tek nešto manje od godine dana, pokušava unijeti više fleksibilnosti u postupak dodjele MMF-ovih kredita.
Taj bi mehanizam od MMF-ova odbora zahtijevao da održi sastanak u roku od 10 dana nakon što mu određena zemlja pristupi a uvjeti ne bi bili tako strogi kao što je uobičajeno.
Većina sredstava brzo bi se dobila, a mogla bi biti i veća od kvote koja nekoj zemlji pripada prema MMF-ovim pravilima. U slučaju Islanda, dopuštena kvota za tu zemlju omogućava MMF-u da godišnje Islandu daje zajam od malenih 180 milijuna dolara a ona traži 4 milijarde eura. Nešto od toga mogao bi dobiti od MMF-a, dio od nordijskih susjeda a ostatak od Rusije.
Tržišna gospodarstva u nastajanju, koja su nekoć bila otporna na krize koje su potjecale iz SAD-a, sada se počinju suočavati s pritiscima u vlastitim bankovnim sustavima.
Istočna Europa posebno je ranjiva zbog toga što su domaće banke nagomilale velike negativne neto inozemne pozicije kroz svoje matične strane banke.
Kreditna kriza, rastuće domaće kamatne stope i snažno usporavanje aktivnosti u globalnom gospodarstvu mogli bi pojačati jačinu kreditne napregnutosti i dovesti velik broj zemalja u razvoju u situaciju da neće moći vraćati dugove, upozorava MMF.