RBA: Negativni utjecaji sa Zapada
Brza i efikasna reakcija vlada europskih zemalja i ECB-a na novonastalu situaciju spriječila je značajnije širenje krize na europsko financijsko tržište. Međutim, ne smiju se zaboraviti niti sekundarni dalekosežni učinci koje će slom dijela financijskog tržišta imati na globalno gospodarstvo. Smanjenje potrošnje i investicija dovest će do značajnijeg usporavanja aktivnosti, a vjerojatno i do recesije, u gospodarstvima SAD-a i eurozone. Nepovoljni globalni trendovi već imaju utjecaj na gospodarska kretanja u zemljama u razvoju, a rast BDP-a već je usporen i u većini CEE i SEE zemalja.
Također, napominju analitičari RC-a, ne smiju se zaboraviti niti pojačani rizici za male i otvorene ekonomije u uvjetima averzije investitora prema preuzimanju rizika. Hrvatska će izbjeći direktne posljedice svjetske financijske krize s obzirom da domaći bankarski sustav krasi visok stupanj likvidnosti i kapitaliziranosti, a i većina prihoda generirana je klasičnim depozitno-kreditnim aktivnostima. Ipak pesimizam investitora na globalnoj razini prenio se i na domaće tržište kapitala, a zabilježeni pad dijelom je i posljedica neodržive dinamike rasta tijekom prethodnih nekoliko godina. Istovremeno, s problemima u globalnom gospodarstvu rastu i rizici odnosno izazovi za Hrvatsku.
U predstojećem razdoblju moguće je očekivati negativan utjecaj na kretanja u domaćem gospodarstvu prvenstveno zbog smanjenja investicija te slabljenja inozemne potražnje za našim dobrima i uslugama. S obzirom na trenutno visoke cijene kapitala mogu se očekivati manja ulaganja u građevinskom sektoru, gdje je rok povrata na investiciju iznimno dug, a rast ulaganja bi mogli zabilježiti u energetskom i IT sektoru. Prema mišljenju analitičara RC-a, dugoročno najisplativija ulaganja za državu bila bi ona u ljudski kapital odnosno u obrazovni sustav te tržište rada. U pogoršanom gospodarskom okruženju Vlada će morati najviše napora usmjeriti prema intenziviranju strukturnih reformi, očuvanju životnog standarda građana te zadržavanju državne potrošnje pod kontrolom. Institucije EU-a i dalje poseban naglasak stavljaju na borbu protiv korupcije te povećanje efikasnosti sudstva. Na gospodarskom planu najveći izazov predstavljat će reforme potrebne za zatvaranje poglavlja pregovora «Tržišno natjecanje» od kojih će najznačajnije biti skorašnje restrukturiranje te privatizacija brodogradilišta.