RBA: pred Hrvatskom je vrijeme velikih promjena gospodarske politike
Analitičari RBA ocjenjuju da snažan pad gospodarske aktivnosti na početku godine nije iznenađujući s obzirom na pokazatelje u realnom sektoru i intenzitet pada BDP-a u ostalim zemljama u regiji, kao i da iznenađenje ne bi smio biti ni nastavak snažnog pada aktivnosti tijekom sljedećih tromjesečja.
Uzimajući u obzir brojne neizvjesnosti vezane uz ovogodišnju turističku sezonu, dodaju, ne treba odbaciti ni mogućnost snažnijeg pada BDP-a od trenutno planiranog.
Nešto povoljnija kretanja moguće je očekivati u drugoj polovici 2010., koja će se tek s dodatnim vremenskim odmakom odraziti i na domaće tržište rada, no ne prije 2011. godine.
Reakcije kreatora gospodarske politike na krizu analitičari RBA ocjenjuju očekivanima.
\”Središnja banka nastavila je provoditi politiku stabilnog tečaja odnosno cijena, što je s obzirom na određene specifičnosti hrvatskog gospodarstva opravdan odabir. Istodobno, fiskalne vlasti nisu pronašle odgovarajuće rješenje, ekonomsko i političko, za smanjivanje rastuće javne potrošnje tijekom većeg dijela ove godine. U takvim uvjetima najveći teret podnio je korporativni sektor\”, stoji u RBAnalizi.
Analitičari RBA, naime, smatraju da je za sada izostala implementacija učinkovitih antirecesijskih mjera te da sadašnji sustav državnih potpora \”više ima karakter instrumenta socijalne, a manje ekonomske politike, stoga je i njihov pozitivan utjecaj na gospodarstvo ograničen\”.
Å toviše, kažu, nužnost smanjenja proračunskog deficita mogla bi dovesti do povećanja poreznog opterećenja i trošarina stvarajući dodatne pritiske na opadajuću gospodarsku aktivnost.
Iznimno snažna uloga države u domaćem gospodarstvu rezultirala je i činjenicom da rastući proračunski manjak dovodi i do značajnog pogoršanja likvidnosti u realnom gospodarstvu.
Navedeni problem dodatno je izražen zbog toga što potražnja korporativnog sektora za kreditima nadmašuje ponudu, jer se značajni dio kreditnog potencijala banaka tijekom godine upotrijebio za financiranje potreba države.
Pad inozemnih izravnih investicija i usporavanje rasta inozemnog duga upućuju na to da će oporavak tokova kapitala prema brzorastućim gospodarstvima u regiji potrajati.
Pored pritisaka na nacionalne valute i stabilnost financijskih tržišta u regiji, smanjeni priljev stranoga kapitala ograničit će prostor za oporavak domaće potrošnje.
Upravo zbog toga bi više izvozno orijentirane zemlje u regiji mogle ostvariti brži i lakši oporavak, ocjenjuju iz RBA.