Fondovi.hr - investicijski fondovi

Govoreći na konferenciji \”Hrvatsko novčarsko tržište\” Rohatinski je istaknuo kako krizu treba shvatiti kao drastičnu opomenu o posljedicama koje mogu nastupiti i već jesu, zbog prethodnog zanemarivanja problema održivosti gospodarskog rasta. Shvatimo li tu opomenu, tada je kriza ujedno i šansa za drugačiji početak promišljanja budućeg ekonomskog razvoja, poručio je.

Guverner je ocijenio da bi opomena bila još teža da je HNB vodio drugačiju monetarnu politiku te da odgovor na to imamo li za drugačije promišljanje budućeg ekonomskog razvoja snage, znanja i volje nećemo morati dugo čekati.

Rohatinski je rekao da je monetarni sektor izdržao prvi udar financijske krize, da se konsolidira i da je stabilan, ali da nije ostao netaknut i da više nema kapacitet podržavati dosadašnju dinamiku rasta agregatne potražnje, niti su banke spremne neselektivno nastaviti s ekspanzivnom politikom ponude kredita.

Za razliku od monetarnog, realni sektor još uvijek pada, ali to nije isključiva posljedica krize nego akumuliranja više faktora, rekao je dodavši da se industrijska proizvodnja još od ožujka 2008. smanjuje po prosječnoj stopi od 0,7 posto mjesečno.

Dodao je da likvidnost na domaćem tržištu nije bila dovoljna za financiranje države, pa je jedino monetarnom politikom mogla biti spriječena nesolventnost države te da bi bilo bolje da je novac išao izravno u poduzeća, a ne preko države, ali da nije bilo izbora.

Ocijenio je da je ključni strukturni problem hrvatske ekonomije deficit platne bilance te da nema šanse da turizam i slično pokriju taj deficit.

Realni sektor suočava se s monetarnim i financijskim ograničenjima, koje je u znatnoj mjeri sam izazvao, rekao je guverner ocjenivši da se devizno ograničenje ne može pokrivati monetarnim akrobacijama, već zahtjeva prilagodbu realnog sektora.

Uz ta ograničenja proizlazi potreba smanjenje deficita tekuće platne bilance sa 4,5 milijardi eura u 2008. na 2,8 milijarda eura u 2009., a to pretpostavlja smanjenje uvoza roba i usluga za oko 16 posto.

U tim okvirima monetarna politika će podržavati likvidnost sustava samo do razine koja neće destabilizirajuće djelovati na tečaj i financijski sustav, rekao je.

Procjenjuje se da će plasmani banaka usporiti rast u 2009. na oko 8 posto, kao i domaća štednja, dok će ukupna likvidna sredstva porasti za oko 4 posto, a novčana masa biti smanjena za oko 9 posto.

Ako se to potvrdi, u 2009. može se očekivati smanjenje domaće agregatne potrošnje za 5 do 6 posto i pad BDP-a za oko 4 posto. Može li taj pad biti manji, ovisit će o razvoju prilika u svijetu, kazao je Rohatinski.

Guverner je još ocijenio da se ekonomski rast ne može dugoročno temeljiti na ekspanziji domaće potražnje i da je potrebno voditi anticikličnu ekonomsku politiku sa zdravom jezgrom i ugrađenim amortizerima.

Ocijenio je da se opasnost od povlačenja inozemnog kapitala nije značajnije realizirala, da je, nakon pada, štednja stanovništva sada 10,7 posto veća nego prije godinu dana.

Guverner je rekao da HNB više nema mogućnosti smanjivanja opće stope pričuve i da učini nešto bitno za likvidnost sustava, odnosno da može, ali uz veliki udar na devizne rezerve HNB-a, na što HNB ne bi pristao.

Dodao je da su krediti državi povećani u godini dana za 94,6 posto, dok se krediti ostalima usporavaju, ocjenivši da je to rezultat manje potražnje, ali da da upućuje na istiskivanje ostalih sektora s tržišta kredita od strane države.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić najavio je da će se država s ciljem financiranja fiskalnog deficita i dospjelih obveza u 2009. zadužiti za ukupno 15,3 milijarde kuna.

Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ocijenio je da je Hrvatskoj nužna nova ekonomska politika te da antiinflacijska politika, koja se provodi već 15 godina, ne može biti i antirecesijska.