Smirivanje situacije na svjetskim burzama, indeksi nadoknadili gubitke
Na svjetskim su burzama polovicom proteklog tjedna cijene dionica oštro pale, zbog straha ulagača da će dužnička kriza zahvatiti i Italiju, no do kraja tjedna situacija se smirila, pa su burzovni indeksi nadoknadili sve gubitke.
Na Wall Streetu je Dow Jones Industrial Average proteklog tjedna porastao 1,4 posto, na 12.153 boda, a Stanadard & Poor’s 500 za 0,8 posto, na 1.263 boda. Nasdaq Composite oslabio je, pak, 0,3 posto, na 2.678 bodova. Pod pritiskom oporbe, talijanski premijer Silvio Berlusconi najavio je u ponedjeljak ostavku nakon što parlament prihvati mjere štednje koje traži Europska unija. Na to su svjetska tržišta prvo pozitivno reagirala. No, prijedlog Berlusconija da se održe prijevremeni izbori, a ne da se formira privremena vlada, izazvao je u srijedu veliku nesigurnost i skok prinosa na talijanske obveznice na 7,50 posto, najvišu razinu od uvođenja eura.
To je izazvalo oštar pad dionica jer se prinos od 7 posto smatra kritičnim, dugoročno neodrživim troškom financiranja. Nakon dosezanja te razine, Grčka, Irska i Portugal zatražile su svojedobno pomoć od EU-a i MMF-a. No, Italija je prevelika da bi je takva pomoć spasila. Kriza u Italiji ponovno je uzburkala europsku političku scenu. Pojavile su se špekulacije da njemački i francuski dužnosnici razmatraju drastične planove, među kojima i onaj o stvaranju čvršće povezane, ali manje eurozone, što je također negativno utjecalo na tržišta, pa su u srijedu cijene dionica na najvećim svjetskim burzama potonule više od 3 posto.
”Europa se pomakla s grčke krize, kojom se može upravljati, do znatno većeg izazova u Italiji. Sada su potrebna radikalna rješenja da bi se podržala tržišta. No, štogod da se poduzme, Europa neće izbjeći recesiju”, kaže Frederick Neumann, analitičar u HSBC banci. Ipak, krajem tjedna tržišta su se smirila jer se očekuje da će Berlusconija, koji je jučer podnio ostavku, na čelu tehnokratske vlade zamijeniti bivši europski povjerenik Mario Monti. Kriza u Italiji sasvim je u drugi plan gurnula grčke dužničke probleme, jer bi kolaps trećeg po veličini europskog gospodarstva izazvao znatno veće štete financijskom sustavu nego grčka kriza.
No, i Grčka je krajem tjedna napravila korak naprijed u rješavanju dužničke krize. Na čelo privremene vlade, koja će zemlju voditi do prijevremenih izbora u veljači iduće godine, imenovan je Lucas Papademos, bivši potpredsjednik Europske središnje banke. Njegova bi vlada trebala provesti proces ratifikacije nove međunarodne pomoći i usvojiti mjere štednje, čime bi se izbjegao bankrot te članice eurozone. Na smirivanje grčke drame pozitivno je utjecala i poruka ministara financija eurozone da će Ateni odobriti iduću ratu kredita, ako će se provoditi mjere štednje dogovorene s inozemnim kreditorima.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,3 posto, na 5.545 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,5 posto, na 6.057 bodova, a pariški CAC 0,8 posto, na 3.149 bodova. Na Tokijskoj je burzi, pak, indeks Nikkei je zabilježio tjedni pad od 3,3 posto, na 8.514 bodova.