Snažan rast deviznih depozita u bankama
Tijekom rujna ukupni su devizni depoziti povećani za daljnjih 2,4 milijarde kuna, a od lipnja do rujna porasli su za ukupno više od 11,5 milijardi kuna, u čemu se na rast deviznih depozita stanovništva odnosi gotovo 70 posto.
Tako je povećanje deviznih depozita u najvećoj mjeri rezultat rasta depozita stanovništva.
Njihov rast, navode analitičari, potaknut je zbivanjima na tržištu kapitala, dok je dodatno ubrzanje posljednjih mjeseci najvećim dijelom rezultat deviznih priljeva od turizma.
Devizni depoziti stanovništva na kraju rujna ove godine iznosili su 96,2 milijarde kuna, što predstavlja udjel od 81,5 posto u ukupnim deviznim depozitima kod banaka.
Pritom se bilježi godišnja nominalna stopa rasta deviznih depozita stanovništva od 20,7 posto.
U odnosu na rujan prošle godine devizni su depoziti građana povećani za 16,5 milijardi kuna.
Samo tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna građani su \’podebljali\’ svoje devizne račune za gotovo 8 milijardi kuna – 1,9 milijardi tijekom rujna, 2,4 milijarde kuna u kolovozu, 2,5 milijardi kuna tijekom srpnja te nešto više od milijarde kuna tijekom lipnja.
Snažan rast deviznih depozita u bankama
Kod banaka u Hrvatskoj krajem lipnja bilo je 52 milijarde kuna štednih i oročenih kunskih depozita i 108,7 milijarde kuna deviznih depozita, pri čemu se bilježi usporavanje godišnje stope rasta kunskih depozita na 4,3 posto, dok je stopa porasta deviznih depozita povećana na visokih 18,1 posto.
Kunski depoziti smanjeni su u lipnju za 623 milijuna kuna, dok su istodobno devizni depoziti porasli za 2,3 milijarde kuna.
Na lipanjski pad kunskih depozita utjecalo je smanjenje depozita poduzeća i ostalih bankarskih institucija, dok su rastu deviznih depozita u lipnju pridonijeli građani i trgovačka društva.
Pad ukupnih kunskih depozita odrazio se i na njihovu godišnju stopu rasta, koja je u lipnju dodatno smanjena te je na kraju tog mjeseca iznosila svega 4,3 posto.
U ukupnim kunskim depozitima kod banaka depoziti stanovništva čine 50,5 posto.
Tako su kunski (štedni i oročeni) depoziti građana krajem lipnja premašili iznos od 26,2 milijarde kuna, što je za 3,6 milijardi kuna ili za 16,1 posto više nego u istom razdoblju godine prije.
Kunski depoziti trgovačkih društava pak iznosili su na kraju lipnja 14,1 milijardu kuna i bili su za 2,8 milijardi kuna manji nego u istom razdoblju godine prije.
Kod deviznih depozita pak u lipnju je nastavljen snažan rast koji traje od kraja prošle godine, pa su tako tijekom lipnja devizni depoziti povećani za 2,3 milijarde kuna, a u odnosu na isto razdoblje godine prije veći su za 16,6 milijardi kuna.
U skladu sa snažnim mjesečnim rastom i godišnja je stopa rasta deviznih depozita porasla i na kraju lipnja je iznosila je 18,1 posto.
Njihovo povećanje rezultat je ponajprije rasta depozita stanovništva koji su tijekom lipnja povećani za više od milijardu kuna, te poduzeća s mjesečnim porastom za 808 milijuna kuna.
Devizni (štedni i oročeni) depoziti stanovništva kod banaka krajem lipnja iznosili su 89,3 milijarde kuna, što je udio od 82,2 posto u ukupnim deviznim depozitima.
Na godišnjoj razini, u odnosu na kraj lipnja prošle godine, devizni depoziti stanovništva kod banaka povećani su za 11,8 milijardi kuna ili nominalno za 15,2 posto.
Proizlazi da stanovništvo u bankama u Hrvatskoj ima ukupno 115,5 milijardi kuna deviznih i kunskih depozita.
To je pak za 4,5 milijardi kuna manje nego što iznosi ukupna kreditna zaduženost stanovništva kod banaka. Krediti stanovništvu krajem lipnja iznosili su, naime, 120 milijardi kuna.
Devizni depoziti poduzeća na kraju lipnja ove godine kod banaka iznosili su 15,8 milijardi kuna i bili su veći za 3,8 milijardi kuna ili za 31,7 posto nego u istom razdoblju lani.