Turkovic: Burza na dnu – treba li investitorima biti svejedno
Kada je ulagač u blatu, kakvo je danas, u stvari mu nije bitno tko kupuje, a tko ne kupuje, jer se to na burzovnoj tečajnici ne vidi. Dno je zapravo dno i dok god ulagači po svijetu ne krenu opet kupovati dionice, na burzi neće biti ništa bolje. I bolje je s time ne imati nikakvoga posla. Tako razmišlja većina. Međutim dio čvrstih lagača, unatoč teškim gubicima, ipak smatraju da još ima smisla analizirati događaje na burzi.
Jedan od važnih pomaka ovih dana je i inauguracijom Baracka Obame za 44. prijedsednika SAD-a. čŒuda zbog toga na burzi nije odmah za očekivati, ali je to prvi korak ka dugom putu oporavka. Putu ka boljim vremenima tako na burzi kao u gospodarstvu.
Uz to postoje i manje važni događaji, koji pak za burzu mnogo znače. Riječ je intenzitetu novčanih intervencija američkih Federalnih rezervi (FED). FED u funkciji centralne banke, zadnjih mjeseci na veliko kupuje razne vrste papira, izdanih sa strane banaka i poduzeća. Može se reči, da u slučaju, da tih »nevidnih« kupovina ne bi bilo, danas na tržištu skoro ne bi bilo dolara, nego bi se razmjena robe vršila naturalno. Novac je nužan i ne trebaju ga tek banke nego još više poduzeća. Američke tvrtke glede financija manje su ovisna od banaka nego u Europi, zbog raširene prakse, da si novac za tekuče poslovanje pozajmljuju pomoču izdavanja komercijalnih zapisa, neke vrste kratkoročnih obveznica. U Prosincu prošle godine te je obveznice najviše kupovao FED, kada je nabavio za preko 300 milijardi dolara tih papira in omogučio poduzećima, da koliko toliko normalno posluju. Banaka i velikih financijskih fondova među kupcima tada nije bilo, pošto su glede na pomenute probleme u uvodu, spašavale svoju likvidnost.
Sveži podatki za sječanj pokazuju mali, simboličan pomak. U tom je mjesecu na američkom tržištu bilo kupljeno za oko 80 milijardi dolara komercijalnih zapisa, od toga sa strane FED-a tek za 300 milijuna dolara. Kako god se na Wall Streetu izvana sve to ne poznaje, činjenica je, da je struktura kupaca glede na prošli mjesec jako različita. FED nije više jedini kupac, več se uz njega pojavljuju još veliki fondovi, koji ponovno ocjenjuju, da su kratkoročne obveznice američkih blue chipova dovoljno sigurne.
Kada se sve sumira, na burzi zaprave nije više najteže dno, već mali pomak. Kad je riječ o burzi uvijek je tako: prvo kupuje država, poslije nje banke, dalje veliki fondovi i na kraju mali kupci. Međutim, te činjenice još nisu razlog za bilo kakvo zadovoljstvo. To je tek znak, da se i dalje prati pomake na tržištu kapitala. Kratkoročnim investitorima ti su pomaki važniji nego bilance poduzeća za prošlu godinu.
Zlatko Turkovič
www.zlatkoturkovic.com