Prvi imaju strategiju biti u zbivanju i voziti se barem još neko vrijeme na tom brzovlaku, drugi savjetuju prodaju dionica. Tko će biti u pravu? Na dulje vrijeme zasigurno druga skupina. Međutim sa kratkoroćnoga gledišta masovne psihologije ne valja potcijenjivati. Sadašnja kupovna euforija može, makar samo za par tijedna ili mjeseci, izazvati još daljnja poskupljenja papira.
Na kineskoj burzi najviše dižu pozornost dvije dionice. Prva je dionica internetnoga portala Alibaba.com, koja je prije jednoga tjedna prvi puta startala na burzi. Tečaj dionice je već za par sati skočio za više od 170 posto na 39 hongkonških dolara. Cjelokupna emisija tog najvećeg kineskog internetnoga poduzeća, koje podupire e-poslovanje između tvrtki, sada iznosi oko milijardu eura. Druga je priča državna naftna kompanija Petrochina. Ulazak njenih dionica na burzu bio je tako fulminantan, da iznosi tržišna kapitalizacija poduzeća već 1000 milijardi dolarja. To je u stvari više nego što iznosi tržišna kapitalizacija tvrtki Exxon, British Petroleum i Shell zajedno. Uz to, da potencijalne zalihe nafte kineskog naftnog prvaka ne dostižu ni 40% zaliha spomenute trojice. Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 07.11.07 u 10. sati): DAX 30, vriednost 7847 poena, TecDax, vrijednost 1050 poena, Euro Stoxx 50, vrijednost 4425 poena, Dow Jones, vrijednost 13660 poena, Nasdaq, vrijednost 2825 poena Nikkei 225, vrijednost 16096 poena. Prinosi obveznica do dospijeća: 10-godišnje obveznice…..4,18 % godišnje 10-godišnje američke obveznice…..4,35 % godišnje Cijene sirovina: zlato (unča)……823 USD nafta (New York)……..96 USD Zlatko Turković
Nadalje, fundamentalni podatak za dionice Petrochina, P/E (price/earning), računat na očekivanu dobit u 2008 godini, već je 34 i tri puta je viši nego kod konkurentnih zapadnih dionica. No, to još nije sve. Dioničari Petrochine svoje špekulacije grade na tome, da je moguć dogovor između Kine i Venezuele glede crpljenja nafte, koju su donedavno crpile zapadne naftne kompanije. Međutim stvari stoje možda drugačije. Politika je venezuelskoga prijedsednika Chaveza sada takva, da se nafta nikome ne prodaje ispod cijene i u tom slučaju budući profiti kineskoga petrogiganta neće biti tako visoki kako to burza očekuje. čŒinjenica je, da cijene dionica Petrochine dižu uglavnom kineski kupci, pošto ista dionica u Hongkongu, gdje djeluje vjećinom nekineski kapital, košta duplo manje. Tu arbitraža nije moguća, jer kineski državljani ne mogu kupovati u Hongkongu, a stranci ne mogu direktno trgovati u Å anghaju.
Kinezi su se dakle odlučili rušiti burzovne rekorde još prije olimpijskih igara u Pekingu slijedeće godine. Ipak imaju ti skokovi na burzi i svoje matematičke uzroke. Kod spomenutog poduzeća Alibaba.com na burzi je prisutno tek 17% kapitala, dok je taj postotak u slučaju Petrochine još niži: 13,68%. Većinski, 86-postotni vlasnik tog je poduzeća kineska vlada, koja je na burzu u Hongkongu uvrstila 11,5 posto kapitala, dok je na burzu u Å anghaju, kamo ima pristup milijarda Kineza, plasirala tek 2,18 posto kapitala. Stoga nije teško pogoditi zašto je teoretska tržišna vrijednost Petrochine već 1000 milijardi dolara.