Fondovi.hr - investicijski fondovi

Tako sada neki ulagaći prebrojavaju gubitke u visini 25% dok drugi 75% ili više. Ulaganje na burzi jest dugoročna stvar, no ako investicije padnu na petinu ili čak jednu desetinu u odnosu na uložak, onda problem postaje jako kratkoročan. Naročito ako su kupovine financirane od banaka.

Staro je burzovno pravilo: kupuj dionice profitabilnih poduzeća i nikada na kredit. Ali u praksi investitore često puta ponese euforija, pa investiraju suprotno od toga pravila. Kako god izgledaju gubici nekoga, koji je na primjer prije par mjeseci kupio dionice ameriškog blue chip farmaceuta Mercka i stvorio 20-postotni minus, visoki, situacija je takvog investitora u stvari stabilna. Naravno ako kupovina nije bila pokrivena sa zajmom. Zaduživanje na burzi ponekad donosi visoke dobiti, no u vremenima kada burza padne to može biti fatalno.

To su u zadnjim mjesecima, između milijona investitora po svjetu, osjetili i nekoč »nedodirivi« ruski naftni milijarderi. Većina od njih sada je snažno pogođena zbog drastičnog pada cijena nafte i »iznenadne« nelikvidnosti prema domačim bankama, koje su svu tu ekspanziju financirale. Uz pretpostavku, da će bačva nafte koštati između 150 i 250 dolara. Međutim ta se matematika nije obistinila. Država Rusija, po nekim će ocjenama, trebati sada doprinjeti barem 50 milijardi dolara, da omoguči djelovanje svog bankovnog sustava a vjerovatno će taj iznos biti veći.

Krediti za kupovanje dionica mogu biti fatalni i u slučaju investiranja u zapadne blue chip dionice. Ruski milijarder Sulejman Kerimov, čija se imovina prema reviji Forbes ocjenjuje na 17 milijardi dolara, sve što ima zaradio je na burzi i deset godina sve je radio praktički bez greške.

Zaslutio je, da će naftne dionice biti prilika za dobar profit, stoga je prije par godina uzimao kredite i kupovao Gazprom i veće ruske banke. Dionice koje je kupio nadalje je založio, digao nove kredite i dodatno kupovao. Svojim je talentom za ulaganje prije par mjeseci spoznao, da će burza u Moskvi pasti pa je »pravovremeno« prodao svoje ruske investicije i kupio dionice nizozemske banke Fortis i njemačke Deutsche bank. Također na kredit, pošto je zaključio, da se pomenutim institucijama ne može ništa dogoditi. Vjerovao je da se na dugi rok neće desiti ono najgore, ali su sada i europske bankovne dionice brzo pale i banke koje su sve to kreditirale sada traže od Kerimova dodatno pokriće. Tu nastaje problem. Dobiti svježi novac odnosno po mogućnosti državno jamstvo, kojeg će Kerimov teško dobiti. Jer je dolara u bankama i državnim kasama premalo za pokrivanje gubitaka svih burzovnih investitora.

Razlika između nezaduženih i zaduženih burzovnih ulagača je očita. Prvi će uistinu imati manju godišnju dobit, ali neće bankrotirati. Drugi će, vjerovatno, izgubiti sve.

Većina se slaže s činjenicom, da se novac na burzi stvara dugoročno. Uz tako slabo stanje kakvo je na burzi sada, najvažnije je preživjeti. Jer burze jednom će se opet uspinjati. Investitori, koji su već ili koji će još bankrotirati, na žalost kod budučeg uspona neće biti prisutni.

Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 22.10.08 u 10. sati):

• DAX 30, vriednost 4672 bodova,
• TecDax, vrijednost 553 bodova,   
• Euro Stoxx 50, vrijednost  2532 bodova,
• Dow Jones, vrijednost 9033 bodova,
• Nasdaq, vrijednost 1696 bodova
• Nikkei 225, vrijednost 8674 bodova.

Prinosi obveznica do dospijeća:

• 10 -godišnje obveznice…..3,90 % godišnje
• 10 -godišnje američke obveznice…..3,68 % godišnje

Ciene sirovina:

• zlato (unča)……768 USD
• nafta (New York)……..70 USD

Zlatko Turkovič
www.zlatkoturkovic.com