Utjecaj globalnih kretanja na vanjskotrgovinsku razmjenu
S druge strane, pad cijena roba na svjetskim tržištima te smanjenje domaće osobne potrošnje rezultiralo je i snažnim padom uvozne aktivnosti. Tijekom promatranog mjeseca uvoz je smanjen za još veći iznos nego je to bilo kod izvoza, u iznosu od 32,2%. Navedena kretanja zabilježena tijekom siječnja generirala su deficit u robnoj razmjeni od 516 milijuna eura, što ukazuje na smanjenje deficita na godišnjoj razini od čak 37%.
Zabilježeni deficit u robnoj razmjeni predstavlja najnižu razinu deficita u protekle gotovo četiri godine. Prema GIG-u možemo primijetiti kako je pad izvoza zabilježen u svim kategorijama, no najviše kod kapitalnih proizvoda. U promatranoj kategoriji pad izvoza bio je za 54,7%, što i nije iznenađujuće s obzirom na nepovoljna globalna kretanja i sve manji interes poduzeća za ulaganjem u modernizaciju i proširenje proizvodnih kapaciteta.
Znatan pad izvoza zabilježila je i kategorija trajnih proizvoda za široku potrošnju (37,4%), što je i očekivano s obzirom da upravo ova kategorija bilježi najsnažniji pad pogoršanjem gospodarskih prilika. Istovremeno, i na strani uvoza zabilježen je pad u svim kategorijama, no najviše je to bilo prisutno kod kategorije kapitalnih proizvoda, od 49,6%.
Brži pad robnog uvoza od robnog izvoza na godišnjoj razini utjecao je na povećanje pokrivenosti uvoza izvozom, koja je u siječnju nakon dugo vremena iznosila 50%. U narednom razdoblju očekujemo nastavak ovakvih kretanja uslijed daljnjeg usporavanja ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj, ali i zemljama nama najvažnijim trgovinskim partnerima. Tako bi snažniji pad uvoza mogao biti prisutan gotovo tijekom cijela prva tri tromjesečja ove godine, u značajnoj mjeri i uslijed nižih cijena energenata i prehrambenih proizvoda. Očekivana kretanja u robnoj razmjeni zasigurno bi mogla ublažiti pritiske na povećanje deficita tekućih transakcija tijekom ove godine.