Utjecaj krize na robnu razmjenu s inozemstvom
Uslijed ekonomske krize koja je sada već zahvatila gotovo sva tržišta, takvi rezultati robne razmjene Hrvatske sa inozemstvom su očekivani, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore.
U siječnju je došlo do značajnog pada vrijednosti izvoza i uvoza, ali i robnog deficita u odnosu na prošlogodišnji siječanj. Dok je situacija kod izvoza gotovo uobičajena, jer se ponajviše zbog izvoza brodova češće bilježe međugodišnje stope pada izvoza na mjesečnoj razini, kod uvoza se ipak trend bitno mijenja, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK u najnovijim \”Gospodarskim kretanjima\”.
Pojašnjavaju da se od listopada bilježi stalan međugodišnji trend pada uvoza pri čemu je taj pad u siječnju ove godine, od 31,8 posto, bio znatno veći nego u posljednjim mjesecima 2008. godine (-2,8 posto, -7,3 posto i -3,2 posto).
Pritom važnim smatraju da je izvoz smanjen (za 26,1 posto) sporijom dinamika od pada uvoza pa se bilježi pad deficita robne razmjene u odnosu na prošlogodišnji siječanj za 36,6 posto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski je robni izvoz, iskazan u kunama, u siječnju ove godine iznosio 3,8 milijardi kuna, dok je uvoz u siječnju iznosio 7,6 milijardi kuna. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u siječnju je bio nešto veći od 3,8 milijardi kuna.
Na smanjenje vrijednosti izvoza prvenstveno je utjecao izvoz ostalih prometnih sredstava (uglavnom brodovi), te naftnih derivata, na što je u velikoj mjeri utjecao značajan pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu u odnosu na prošlogodišnji siječanj.
Uz to značajno je smanjena i vrijednost izvoza kemikalija i kemijskih proizvoda te električne opreme, ali i velikog broja drugih djelatnosti. Od 23 osnovne djelatnosti prerađivačke industrije čak ih je kod dvadeset zabilježeno smanjenje vrijednosti izvoza, a smanjen je i izvoz nekih djelatnosti izvan prerađivačke industrije.
Kod uvoza je najveći pad vrijednosti zabilježen kod ostalih prometnih sredstava koji je u prošloj godini bio neuobičajeno visok. Djelom se taj uvoz odnosio na privremeni uvoz brodova radi remonta, ali se ne raspolaže podacima o točnoj vrijednosti tog uvoza, navode analitičari HGK.
Uz to smanjen je uvoz motornih vozila, sirove nafte (ponovo veliki utjecaj pada cijene), kemikalija i kemijskih proizvoda te metala.
I kod gotovo svih ostalih djelatnosti zabilježen je pad vrijednosti uvoza, a unutar prerađivačke industrije samo je kod proizvodnje pića i farmaceutskih proizvoda zabilježen rast.
Ovakvo kretanje uvoza se rijetko bilježilo proteklih godina i može se tumačiti kao posljedica smanjene potrošnje i usporavanja proizvodnje karakterističnih za recesijsko-krizna razdoblja, ocjenjuju analitičari HGK