Veliki izazovi pred malom zemljom
Relevantne ocjene gospodarskog rasta u Hrvatskoj za tekuću godinu kreću se u rasponu od 1,0 do 1,8 posto, s prosječnom stopom rasta od 1,4 posto.
Procjene za iduću godinu kreću se u nešto širem rasponu od 1,2 do 2,4 posto realnog rasta, odnosno u prosjek 1,9 posto. Usporede li se te procjene s nedavno objavljenim procjenama Svjetske banke za EU10 zemlje jasno je da pred Hrvatskom stoje veliki izazovi dinamiziranja gospodarskog rasta, pišu analitičari PBZ-a u novom izdanju publikacije PBZ tjedne analize.
Dinamika gospodarskog rasta bitan je faktor dostizanja pretkrizne razine ukupnog outputa. Posluživši se metodologijom Svjetske banke, analitičari su izračunali da se Hrvatska trenutno nalazi na 92,9 posto najboljeg ukupnog 4-kvartalnog outputa ostvarenog u pretkriznom razdoblju 2006.-2008. Ako ove godine ostvarimo rast od 1,4 posto, razina outputa popest će se na 94,3 posto, dok će 2-postotni rast 2012. godine razinu outputa podignuti na 96,3 posto pretkriznog, stoji u analizi.
Tempo oporavka različit je i unutar EU10 zemalja i odražava, između ostalog, stupanj “pregrijanosti” prije krize, trgovinsku otvorenost i konkurentnost pojedine zemlje. Slovačka i Poljska stoga pokazuju solidan oporavak: ekonomske neravnoteže bile su manje izražene, obje zemlje snažno su integrirane u gospodarske tokove EU, uspješno koriste fondove EU, a u slučaju Poljske ostvaruju i stabilnu domaću potražnju. Na drugom kraju ljestvice nalaze se baltičke zemlje koje su zabilježile snažnu dvoznamenkastu gospodarsku kontrakciju tijekom 2008. i 2009. godine, no zahvaljujući dinamičnom gospodarskom rastu pokazuju relativno snažan oporavak u razini outputa. Sloveniju, Češku i Mađarsku očekuje nešto manje dinamičan rast dijelom i zbog već postignutog visokog stupnja konvergencije prema EU.
Ono što Hrvatsku stavlja u nepovoljniju situaciju jest činjenica da je provedeno vrlo malo strukturnih reformi i da nam fiskalna konsolidacija tek predstoji što u kratkom roku može imati negativan učinak na gospodarski rast, istovremeno vrlo smo slabo izvozno orijentirani i zbog visokih troškova rada nekonkurentni na tržištu, navode analitičari. S obzirom da nad EU još uvijek visi mač fiskalnih problema perifernih zemalja te problema financijskih institucija razvijenih članica, negativni rizici relativno su jako izraženi i kao takvi mogu vrlo brzo ugroziti ili usporiti trenutne pozitivne trgovinske tokove.
Zbog navedenog može se očekivati i da će pozitivni učinci zatvaranja pregovora na gospodarske odnose biti oprezni i manji u usporedbi s prvim valom proširenja 2004. godine. Isto tako ne može se sa sigurnošću tvrditi niti da će pristupanje bitno povećati razinu inozemnih izravnih ulaganja s obzirom na visoku razinu troška rada, upozoravaju analitičari. Također, niz unutarnjih neravnoteža dodatno opterećuje dinamiziranje gospodarskog rasta.
Niz je područja na kojima su reforme nužne, neke više neke manje bolne, neke više mikro neke makro, no sve zajedno predstavljaju jedini mogući put pred Hrvatskom, put kojim bi potaknuli novi investicijski zamah usmjeren jačanju poduzetničke klime, privlačenju stranih investicija u produktivne izvozne sektore, fokusiranju na “pobjednike” i efikasnom korištenju svih prirodnih resursa, zaključuje se u analizi koju potpisuje PBZ-ova analitičarka Ivana Jović.