ZSE: Sada je najvažnije što će reći MMF, Fitch i S&P
Na Zagrebačkoj su burzi cijene dionica prošloga tjedna porasle, pri čemu se Crobex indeks odmaknuo od psihološki važne granice od 1.700 bodova, a ulagači su bili aktivniji nego prethodnih tjedana zahvaljujući vijestima iz kompanija.
Crobex indeks prošloga je tjedna porastao 1,09 posto, na 1.756 bodova, a Crobex10 0,49 posto, na 983 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 92,2 milijuna kuna, što je oko 33 milijuna više nego prethodnoga tjedna. „Na domaćem tržištu kapitala prisutan je pozitivni trend, a Crobex se sve više udaljava od 1.700 bodova“, kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke. Smatra da je glavni pokretač jačanja Crobexa optimizam na globalnim burzama, na kojima su cijene dionica prošloga tjedna znatno porasle, što se zahvaljuje makroekonomskim podacima koji ukazuju na jačanje najvećih svjetskih gospodarstava i nadi ulagača da će Grčka izbjeći bankrot.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna ojačao 1,6 posto, na 12.862 boda, najvišu razinu od svibnja 2008. godine. S&P 500 skočio je, pak, 2,2 posto, na 1.344 boda, najvišu razinu u šest mjeseci, dok je Nasdaq indeks porastao 3,2 posto, na 2.905 bodova, najvišu razinu od 2000. godine. I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 2,9 posto, dok je frankfurtski DAX skočio 3,9, a pariški CAC 3,3 posto. Balgač dodaje da se veća aktivnost investitora posljednjih dana, uz korporativne vijesti, djelomice zahvaljuje i Vladinim fiskalnim smjernicama.
„U središtu pozornosti investitora fiskalne su smjernice Vlade, a čekaju se i ocjene koje će o njima dati Međunarodni monetarni fond i kreditne agencije“, navodi Balgač. Prošloga je tjedna u redovitom posjetu Hrvatskoj boravilo izaslanstvo MMF-a kako bi se upoznalo s aktualnom gospodarskom i financijskom situacijom te projekcijama za predstojeće razdoblje. U Hrvatskoj su i predstavnici kreditne agencije Fitch, koji ocjenjuju Vladine fiskalne smjernice, a sredinom veljače očekuju se i predstavnici agencija Standard & Poor’s te Moody’s.
Najveći promet na burzi ostvaren je protekloga tjedna dionicom HT-a, 15 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena oslabila 0,46 posto, na 239,2 kune. Slijedi dionica Croatia osiguranja, s 12,2 milijuna kuna prometa. To je i dobitnica tjedna, sa skokom cijene za 16,56 posto, na 5.798,99 kuna.
Povlaštenom dionicom Adris grupe ostvareno je 7,7 milijuna kuna prometa, a cijena joj je skliznula 2,2 posto, na 215 kuna. Više od 4,5 milijuna kuna prometa protekloga je tjedna zabilježeno dionicom Ericssona Nikole Tesle, a cijena joj je porasla 2,24 posto, na 1.230 kuna. Među likvidnijim izdanjima, znatniji rast cijene bilježe dionice AD Plastika, za 10,31 posto, Đuro Đaković Holdinga, za 10,52 posto, te Diokija, za 23,61 posto. Cijena dionica Ingre potonula je, pak, 17 posto, na 4,18 kuna.
Od korporativnih vijesti, izdvaja se namjera tvrtke EOS-Z da preuzme tvornicu Viro. Cijena dionice te virovitičke šećerane porasla je 2,8 posto, na 442,1 kunu. Prošloga je tjedna započela sezona objava financijskih izvješća na domaćem tržištu, koja će potrajati iduća dva do tri tjedna. Stoga će trgovanje u tome razdoblju biti volatilno, i pod utjecajem izvješća koja će pristizati, ocjenjuje Balgač. „Očekujemo da će kompanije, čije su dionice sadržane u Crobexu, ostvariti 1,5 posto veću neto dobit nego prethodne godine. To je nešto niže nego što smo ranije procjenjivali, no u zadnjih par mjeseci očekivanja u vezi neto dobiti smanjenja su i u zemljama u okruženju, prije svega u zemljama središnje Europe“, ističe Balgač. U eurozoni se, pak, situacija ponešto poboljšava.
„Poboljšanja u eurozoni ponajprije su vidljiva kroz indeks poslovne optimističnosti, koji jača treći mjesec uzastopno, i trenutno je iznad 50 bodova, što ukazuje na ekspanziju gospodarske aktivnosti“, kaže Balgač. Kako dodaje, na svjetskim je burzama vidljiva sektorska rotacija kapitala, pri čemu investitori veću težinu pri ulaganjima stavljaju na ciklične sektore te djelomice na financijski, što implicira povećan apetit investitora za rizikom. „I makroekonomski pokazatelji se poboljšavaju. Ipak, volumeni trgovanja i dalje su mršavi, što pokazuje da su investitori na oprezu, a da se institucionalni investitori još drže po strani. Rizike i dalje predstavlja dužnička kriza u eurozoni, a sve više se prate i tenzije oko Irana. Materijaliziraju li se potonji rizici, situacija na svjetskim burzama mogla bi se naglo pogoršati“, zaključuje Balgač.