Na 26. znanstveno-stručnoj konferenciji "Financijsko tržište" u Opatiji, održan je okrugli stol posvećen otpornosti bankarskog sustava na promjene kamatnih stopa. Čelni ljudi vodećih hrvatskih banaka analizirali su trenutno stanje bankarskog sektora i zaključili da klijenti mogu biti mirni.

Damir Odak, bivši viceguverner Hrvatske narodne banke, u svom uvodnom predavanju analizirao je probleme s kojima su se suočile američke banke te je istaknuo da postoji razlika između američkog i europskog bankarskog sustava.

Odak je naglasio: "Može li se slučaj Silicon Valley Banke (SVB) dogoditi u EU? Ne! SVB je imao 94 posto neosiguranih depozita, dok takvo što ne postoji u Europi." Ipak, dodao je da dugoročno postoji mogućnost smanjenja profitabilnosti pojedinih banaka, što u ekstremnim slučajevima može dovesti i do njihove sanacije.

Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB), istaknuo je da u hrvatskom bankarskom sustavu postoji višak likvidnosti od oko 14,1 milijardu eura, što svjedoči o stabilnosti hrvatskih banaka. No, u slučaju propasti američkih banaka, pojavljuje se novi rizik - utjecaj društvenih mreža. Američke banke su brže propadale zbog širenja panike. Badurina je istaknuo da utjecaj medijskih objava na stabilnost bankarskih sustava nije novost te da bi banke u budućnosti trebale uključiti i te rizike u svoje sustave upravljanja rizicima.

Liana Keserić, predsjednica Uprave Raiffeisenbank Hrvatska, izjavila je da su banke otporne na šokove i da je hrvatski financijski sustav stabilan. Naglasila je da će se utjecaj rasta kamatnih stopa u Hrvatskoj, posebice na depozite, tek vidjeti te da će banke prilagoditi svoje ponude depozita i kredita u skladu s tim.

Nikola Mikša, član Uprave OTP banke, podsjetio je da su referentne kamatne stope u SAD-u i EU dugoročno kontinuirano opadale posljednjih 40 godina. No, sada se događa promjena. Inflacija raste, a centralne banke moraju reagirati i povećavati kamatne stope. U takvim trenucima važno je pravilno upravljati viškovima likvidnosti.

Andrea Pavlović, članica Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ), istaknula je da banke kvalitetno upravljaju kreditnim rizicima. Banke bi trebale imati pretpostavke o kretanju kamatnih stopa u budućnosti prilikom kreditiranja stanovništva kako bi zaštitile klijente i sebe. Pavlović je istaknula da analize PBZ-a pokazuju da rizik prelijevanja kamatnih stopa još nije značajan te da Nacionalna referentna stopa (NRS), koju su klijenti ugovarali prije uvođenja eura, predstavlja dodatni mehanizam zaštite.

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, istaknuo je da visoka likvidnost i kapitaliziranost banaka jamče sigurnost. Pozdravio je činjenicu da su referentne kamatne stope konačno postale pozitivne te da je štednja sada motivirajuća. Istaknuo je da je utjecaj kreditnog rizika u Erste banci ograničen jer je 85 posto gotovinskih kredita s fiksnom kamatnom stopom, a preko 70 posto stambenih kredita je fiksirano ili djelomično fiksirano.

Ivan Vlaho, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, naglasio je da je ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen dočekan pozitivno te da postoje najave velikih investicija. Istaknuo je da je hrvatski bankarski sustav stabilan te da, iako postoji rizik prelijevanja kamatnih stopa na kreditni rizik, oni su zdravi i otporni na takve promjene.

Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke, naglasio je da je prosječna kapitaliziranost hrvatskog bankarskog sustava 25 posto, što je značajno više nego u EU. Dodao je da svi krediti koje plasiraju imaju fiksnu kamatnu stopu te da njihovi klijenti nemaju rizika. Istaknuo je važnost upravljanja rizicima, posebice kamatnim rizikom, kako bi se zaštitili klijenti i osiguralo stabilno poslovanje banaka.