Hrvatska

Do 2030. svaki četvrti radnik u Hrvatskoj mogao bi biti stranac

Fondovi.hr
Fondovi.hr

Više od 200 tisuća stranih radnika radit će u Hrvatskoj 2024. godine, a do 2030. svaki četvrti radnik u Hrvatskoj mogao bi biti iz inozemstva, procjenjuje Hrvatska udruga poslodavaca u tjednom biltenu "Fokus tjedna".

Više od 200 tisuća stranih radnika radit će u Hrvatskoj 2024. godine, a do 2030. svaki četvrti radnik u Hrvatskoj mogao bi biti iz inozemstva, procjenjuje Hrvatska udruga poslodavaca u tjednom biltenu "Fokus tjedna".

U prvih deset mjeseci ove godine je, naime, izdano je 39 posto više radnih dozvola za boravak i rad nego lani, odnosno 147.301, od čega dvije trećine za rad u graditeljstva i turizmu, kažu poslodavci.

Iznose kako procjene govore da u Hrvatskoj radi od 80 do 100 tisuća stranih radnika, što je između pet i šest posto ukupne radne snage u ovoj godini.

Tvrde da je s obzirom na solidan ekonomski rast i kontinuiranu napetost tržišta rada, za očekivati da će ukupan broj radnih dozvola iduće godine biti veći od 200 tisuća (ove godine između 170 i 175 tisuća), a ukupan broj stranih radnika mogao bi dosegnuti 400-500 tisuća do 2030. godine uz pretpostavku rasta BDP-a od oko dva i pol posto kroz idućih sedam godina.

U tom bi slučaju strani radnici činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj.

Poslodavci podsjećaju na HNB-ove analize koje se referiraju na demografske projekcije, prema kojima bi se stanovništvo u radno aktivnoj dobi (od 25- 64 godine) moglo smanjiti za dodatnih 400 tisuća u idućih 20 godina.

HUP-ove analize pokazuju da je zapošljavanje stranih radnika moguće pospješiti proširenjem liste deficitarnih zanimanja za koja nije potrebno provesti test tržišta rada, kao i produljenjem trajanja dozvola za boravak i rad s jedne na dvije ili tri godine te sa šest na devet mjeseci za sezonske radnike.

Pojednostavljenje izdavanja radnih dozvola

HUP se zalaže za pojednostavljenje određenih administrativnih postupaka pri izdavanju radnih dozvola. Tako preporučuje uklanjanje obveze uzimanja dvostrukog davanja otisaka prstiju stranim radnicima koji produljuju trajanje dozvola za boravak i rad, s obzirom na to i da je ta obveza sporna i s aspekta Zakonika EU-a o vizama.

Značajno unaprjeđenje bila bi i kad bi policijske postaje digitalizirale postupak uručenja rješenja dozvole za boravak i rad, a bilo bi dobro i smanjiti retroaktivnu uplatu zdravstvenog osiguranja HZZO-u za posljednjih 12 mjeseci tijekom kojih strani radnici uopće nisu boravili u Hrvatskoj, kažu poslodavci.

Napokon, budući da strani radnici umjesto plave karte EU-a traže dozvolu za boravak i rad, uslijed čega je na čak godinu dana produljen rok za spajanje obitelji, smatraju da bi izdavanje plave karte trebalo ubrzati uz pomoć jačanja kapaciteta policijskih postaja i policijskih uprava, odnosno samog MUP-a.

Primanja radnika rast će između 15 i 18 posto

U HUP-ovoj publikaciji koju potpisuje glavni ekonomist Hrvoje Stojić, stoji i kako će primanja radnika u ovoj godini rasti između 15 i 18 posto.

Naime, kako se navodi, domaće tržište rada najavljuje zadržavanje solidne ekonomske aktivnosti potkraj ove godine, pogotovo što se tiče osobne potrošnje.

Štoviše, potražnja za radnicima i dalje ostaje visoka, značajne potpore u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti za poboljšanje vještina te prekvalifikacije potiču migracije zaposlenih u rastuće sektore domaće ekonomije, a pritisak na rast plaća u kombinaciji s padom inflacije podupire oporavak realnih plaća, odnosno kupovne moći.

Tako HUP u ovoj godini očekuje prosječni rast zaposlenosti od 2,5 posto uz određeno usporavanje rasta na 1,5 posto u 2024. godini, što je zahvaljujući solidnoj ekonomskoj aktivnosti i dalje znatno iznad prosječnog rasta zaposlenosti u EU od jedan posto u ovoj godini te svega 0,4 posto u idućoj.

U ovoj godini HUP očekuje rast bruto plaća, odnosno ukupnih primanja zaposlenih između 15 i 18 posto, osjetno iznad očekivane stope inflacije od 7,5 posto, uz sve izraženiju ulogu rasta plaća u javnom sektoru.

Također, očekuje rast zaposlenosti od 2,7 posto zahvaljujući snažnijim imigracijama te jačoj ekonomskoj aktivnosti.

Nastavno na prognozu nominalnog rasta bruto plaća u 2024. godini od 8,5 posto, a s obzirom na mogućnost prosječnog rasta neoporezivih primanja znatno iznad 20 posto, rast ukupnih primanja zaposlenih mogao bi premašiti 12 posto, kažu u HUP-u.

Unatoč povišenoj inflaciji iznad prosjeka euro područja, Hrvatska će u 2024. ostvariti drugu uzastopnu godinu snažnog realnog rasta bruto plaća, a ukupna primanja u 2024. snažno će realno porasti, treću godinu za redom, smatraju u HUP-u.

No upozoravaju da pored manjka radne snage te zaoštrene konkurencije na jedinstvenom tržištu EU-a te niže inflacije, realni rast plaća u Hrvatskoj u 2024. u velikoj mjeri odražava eksploziju mase plaća u proračunu od 32 posto i rekordno povećanje minimalne plaće, za 20 posto u usporedbi s članicama EU-a.

Kažu i kako stoga nije iznenađenje da snažan realni rast plaća uz ubrzanu konvergenciju niskih cijena usluga oko 30 posto ispod prosjeka EU-a, zadržava inflaciju iznad prosjeka euro područja u idućim godinama, što podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena.

Zbog toga je glavnim preduvjetom za održiv rast plaća te njihovu konvergenciju ka prosjeku EU-a smatraju rast produktivnosti.