Na godišnjoj razini dug opće države bio je niži za 2,6 mlrd. kuna ili 0,8%. Pri tome je doprinos smanjenju duga opće države u odnosu na studeni 2021. rezultat smanjenja vanjske komponente javnog duga koja je bila niža za 7 milijardi kuna ili 6,1% te je u najvećoj mjeri rezultat smanjenja duga središnje države. Prema komponentama vanjskog duga središnje države, pad na godišnjoj razini bilježe dugoročni i kratkoročni dužnički vrijednosni papiri, ali i dugoročni krediti. S druge strane, unutarnja komponenta javnog duga povećala se za 4,4 milijardi kuna ili 1,9% prvenstveno kao posljedica godišnjeg povećanja duga središnje države dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira.
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju studenog iznosilo je 342,9 mlrd. kuna. Navedeno stanje predstavlja tzv. mastrihtški dug odnosno dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora.
Na godišnjoj razini dug opće države bio je niži za 2,6 mlrd. kuna ili 0,8%. Pri tome je doprinos smanjenju duga opće države u odnosu na studeni 2021. rezultat smanjenja vanjske komponente javnog duga koja je bila niža za 7 milijardi kuna ili 6,1% te je u najvećoj mjeri rezultat smanjenja duga središnje države. Prema komponentama vanjskog duga središnje države, pad na godišnjoj razini bilježe dugoročni i kratkoročni dužnički vrijednosni papiri, ali i dugoročni krediti. S druge strane, unutarnja komponenta javnog duga povećala se za 4,4 milijardi kuna ili 1,9% prvenstveno kao posljedica godišnjeg povećanja duga središnje države dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira.
U odnosu na listopad dug opće države zabilježio je pad od 160,4 mil. kuna ili 0,05%, a rezultat je to snažnijeg smanjenja domaće komponente duga na mjesečnoj razini (1,42 mlrd. kuna ili 0,6%) u odnosu na rast inozemne komponente (1,26 mlrd. kuna ili 1,2%). Unutarnja komponenta duga tako je na kraju studenog iznosila 233,7 mlrd. kuna, dok je inozemna komponenta bila na razini od 109,2 mlrd. kuna. Rezultat navedenih promjena generiran je prvenstveno od kretanja duga središnje države. Vanjski dug središnje države ostvario je povećanje od 1,26 mlrd. kuna ili 1,2% mjesečno, a unutarnji dug pao je za 1,46 mlrd. eura ili 0,6% u odnosu na listopad. U odnosu na kraj 2021., dug opće države pao je za 0,3% ili 0,9 mlrd. kuna.
Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u u tijekom 2022. posljedica je snažnog nominalnog rasta BDP-a. Na razini cijele 2022. očekujemo da će se omjer javnog duga u BDP-u zadržati oko razine s kraja rujna 2022. godine (oko 70% BDP-a). U 2023. godini uz nastavak nominalnog i (skromnog) realnog rasta gospodarske aktivnosti, očekujemo da će se relativni pokazatelj zaduženosti države spustiti ispod 70% BDP-a unatoč povećanju duga u apsolutnom izrazu.
Početkom travnja dospijeva 1,5 mlrd. dolara euroobveznice izdane još 2013., koja će vjerojatno biti namirena sredstvima prikupljenim nedavnim izdanjem narodnih obveznica. Do kraja godine, u studenom slijedi dospijeće još 1,5 mlrd. eura domaće obveznice iz 2018., što implicira nove aktivnosti na primarnom tržištu kapitala u 2023.
